Sjednica je potom, iznenada i preuranjeno, svrsila

***

Na prosloj sjednici kluba Srba, koje se odrzavaju prije svake sjednice Doma naroda parlamenta FBiH, sam (opet) zahtijevao da se uradi ono sto je moralo biti uradjeno prije dvije i po godine; da se konacno izabere i dopredsjedavajuci iz reda ove etnicke skupine. Predsjedavajuca kluba, Mira Ljubljankic, je tada obecala da cemo to pitanje rijesiti na narednoj. Pitanje naravno nije rjeseno niti na narednoj, juce odrzanoj, sjednici i to ne samo zbog toga sto se na sastanku nije pojavio veci dio clanova i nije bilo kvoruma za rad kluba, nego zbog toga sto se, kako je objasnjeno  “SDP i SNSD jos nisu odredili po ovom pitanju”.

Da sam za svaku svoju inicijativu, prijedlog i misljenje koje je na ovom klubu odbijeno argumentacijom “da mi ovdje ne predstavljamo svoje partije, nego narode iz kojih dolazimo” dobio po marku bio bih, mozda ne bogat, ali sigurno imucan.

(Zasto insistiram na upotrebi “nacionalnog kljuca”  i to na nacin u koji niti ja niti stranka iz koje dolazim ne vjerujemo sam objasnjavao u proslom blogu o Domu naroda i argument se moze sumirati na sljedeci nacin – onaj ko je izabran na tu funkciju ima status ovlastenog predlagaca za promjenu Ustava FBiH i mogao bi – teoretski – prisiliti ovo tijelo da na dnevni red stavi pitanja; treba li nam uopste ovo skupo i, odgovorno tvrdim, nepotrebno tijelo?, ako nam treba cime bi trebalo da se bavi? (jer je iracionalno da ima ista nadleznosti kao i predstavnicki dom) i ako ovaj Dom naroda kroz diskusiju o ovim pitanjima zakljuci da je potreban i da bi njegova osnovna funkcija trebala biti da obezbjedi ravnopravnost svih etnickih grupa i gradjana  da odmah pristupi implementaciji presude Sejdic-Finci).

***

Nastavak prekinute 15. sjednica je tekao kao i sve prethodne. Redali su se izvjestaji iz zdravstvene, ekonomske, finansijske oblasti i koliko god to zvucalo pojednostavljeno svi se mogu svesti na sljedece; FBiH ne samo da nije u stanju da sprovodi zakone, odluke Vlade, strategije, itd., koje je izvrsna vlast ili parlament donio nego nije u stanju da prekine pravnu i ekonomsku anarhiju. Najcesci razlog nije nedostatak novca nego odbijanje podredjenih organa da slijede instrukcije nadleznih, otpor velikog broja drzavnih sluzbenika bilo kakvim promjenama dosadasnjeg nacina rada i generalna, potpuna nezainteresovanost velikog broja poslanika i u jednom iu drugom domu za nepobitnu cinjenicu da sadasnji sistem nakon godina laganog sada ubrzano tone na ekonomsko, socijalno i politicko dno. Politicki sukob, ciji smo taoci vec dvije i po godine, onemogucava rijetke i usamljene pokusaje da se bilo sta ucini i eventualno izbjegne ono sto se sve vise cini neizbjezno, a to je kolaps drzavnog aparata.Jednostavno receno. Na svim nivoima, samo puno drasticnije, se dogadja ono sto se, javnosti vidljivije, dogadja i u KS.

***

Nakon zavrsetka 15. “vladinim satom” ( U kojem poslanici postavljaju pitanja i upucuju inicijative prema Vladi) pocela je 16. Delegati su se, praznim stolicama u kojima bi trebalo da sjede clanovi Vlade(Jedini uvijek prisutan ministar je Krajina), zalili da im Vlada ne odgovara na pitanja koja su ranije postavili, i to me je ponukalo da se javim za rijec i kazem kako i tok danasnje, kao i svih prethodnih, sjednice jos jednom pokazuje koliko je ovaj drzavni organ skup, irelevantan i nepotreban.

Ovo tijelo za dvije godne kolio sam njegov clan nicim nije uticalo da se zivot gradjana u FBiH poboljsa ili da li se teret ekonomske krize umanji ili stavi pod kontrolu i nije pretjerano reci da bi ovako koncipiran Dom naroda vise ucinio za gradjane kada uopste ne bi ni zasjedao jer bi na taj nacin znacajno umanjio budzetske troskove i time, eventualno, otvorio mogucnost da se tim novcem stimulise ekonomija i sprovode neophodne reforme.

Ali ako je ista ovaj dom, prevashodno zaduzen za ravnopravnost naroda i gradjana, mogao uciniti da opravda svoje onda je to ukidanje diskriminaciju prema gradjanima FBiH koji nisu pripadnici tzv. konstitutivnih naroda. Na taj nacin bi, ako nista drugo, u ovoj politickoj i ekonomskoj agoniji svi gradjani FBiH bili ravnopravni, a mozda bi ukidanje te diskriminacije u FBiH bilo barem mali korak naprijed prema EU, sto smatram da je nasa najbolja nada u svakom pogledu.

Na prvim sjednicama ovog tijela, podsjetio sam delegate, sam pokrenuo inicijativu za ukidanje diskriminacije po osnovi etnicke pripadnosti, tzv.pitanje Ostalih. Uz pomoc Centra za javno Pravo Nasa stranka je uradila konkretne ustavne amandmane i poslala ih svim relevantnim faktorima u oba doma Parlamenta FBiH. Ustavnopravne komisije oba doma su zasjedale i razmatrale nas prijedlog. Obavljeni su i razgovori sa Podpredsjednikom Pudaricem da on bude ovlasteni predlagac amandmana. I onda je proces, promjenom, parlamentarne vecine, naprosto stao. Zbog toga sam pitao novog predsjedavajuceg Vidovica da mi odgovori gdje je i sta je sa tom nasom inicijativom i da li on spomenute amandmane planira uvrstiti u dnevni red u skorijoj buducnosti.

Odgovorice mi pismeno, rekao je.

Sjednica je potom, iznenada i preuranjeno, svrsila.

 

*

Javna preduzeca, koja su 17 godina koristena kao biroi za zaposljavanje stranackih kadrova i bankovna kartica za finansiranje privatnih ili stranackih prohtijeva su pred kolapsom. Mozda nije nebitno podsjetiti da je njihova vrijednost, cije je pljackanje i unistavanje losim poslovanjem trajalo skoro 20 godina, skoro iskljucivo naslijedjena iz socijalisticke faze tih kompanija. Nova vlast, kako rece jedan covjek iz Travnika, misleci pri tome na sve vlasti od 92′ do danas, nije u stanju ni okreciiti ono sto su oni prije njih sagradili.

Na kraju krajeva, jedini potreban i dovoljan argument protiv svih stranaka koje su ucestvovale u vlasti KS od rata do danas je cinjenica da najveci dio stanovnika ovog kantona nocu nema vode. Postoji objasnjenje zasto je tako je tako, ali ne postoji niti moze postojati opravdanje. Ista takva, analogna, ocjena moze se dati i vlastima na drugim nivoima vlasti u BiH. Ogroman poreski novac koji se, putem doprinosa, taksi i naplacivanja onoga sto bi moralo biti besplatno cijedi iz svakog licnog dohotka, svakog poduzetnickog obrta i, ako se tako nesto ukaze pred ocima drzave, profita, dakle sav taj novac,odnosno, njegov ubjedljivo najveci dio se trosi na plate i troskove administracije, na povoljne i prijevremene penzije bivsih boraca i, a to ce se u narednim godinama drasticno povecati, vracanje kredita. Samo da ne bude zabune.

Ne radi se o vracanju kredita koji su ulozeni u stimulisanje ekonomije. Ovdje se radi o kreditiima koji se uzimaju kako bi se vratili krediti koji su vec ranije i uzeti i odavno potroseni na finansiranje drzavne administracije. Usporedba FBiH sa kockarom koji nakon sto je izgubio sav svoj novac, ukljucujuci i ustedjevinu, posudjuje kako bi se mogao nastaviti kockati nije, po meni, netacna analogija.

 

p.k.

28. (Ne)radna sjednica SKS

Ne malom broju apsurda naseg politickog i parlamentarnog zivota danas je Skupstina KS pridodala jos jedan detalj.

Sjednica je, naime, prekinuta nakon sto parlamentarna vecina, predvodjena SDA, nakon par sati besmislenih diskusija, nije uspjela izglasati cak ni dnevni red.

Poslovnik nalaze da se dnevni red i materijali za redovne sjednice salju poslanicima najmanje 12 dana prije sjednice. Tako je i uradjeno.

Poslovnik kaze da se zahtjev za dopunu dnevnog reda mora uputiti Kolegiju najmanje 4 dana prije sjednice.

I to je uradjeno.

Ipak, po ocjeni, SDP-a i SBB-a, poslanici se nisu imali vremena pripremiti za dopunske tacke dnevnog reda s obzirom da su materijale dobili u petak, odnosno neki, u subotu ujutro. Kad se svemu navedenom doda cinjenica da bi u terminu danasnje sjednice, u najboljem slucaju, uspjeli eventualno zavrsiti svega prvih cetiri ili pet tacaka, za koje su materijali poslani prije dvije sedmice, a da bi nastavak, na kojem bi se raspravljalo o tackama koje su naknadno uvrstene, svakako, sudeci po dosadasnjoj praksi, uslijedio nakon Ramazana i drzavnog kolektivnog odmora, dakle, u septembru, onda je jasno da je izneseni razlog provizoran, a stvarni je inat.

SDA je na entitetskom i drzavnom nivou blokirala svaki pokusaj SDP-a i SBB-a da iznadju izlaz iz sadasnjeg politickog, ekonomskog, socijalnog pa i psiholoskog status quo-a i ove im stranke uzvracaju istom mjerom tamo gdje mogu.

Cinjenica da se taj politicki sukob, koji vec prerasta u agoniju, odigrava na racun poreskih obveznika, odnosno, gradjana, nikoga, pa ni gradjane, izgleda, mnogo ne uzbudjuje.

 

Neusvajanjem zakona koji regulise pozorisnu djelatnost na danasnjoj sjednici scenski radnici i pozorista su liseni mogucnosti da potpisu radne ugovore i pocnu sa pripremama za pozorisnu sezonu. Imenovanje nezavisnog policijskog odbora, prihvatanje ostavke ministra Marjanovica i jos nemali broj vaznih stvari je odgodjen u, cini se za sada, za par mjeseci. Sa naseg stanovista radi se o potpuno apsurdnom i bezobraznom potezu poslanika. Razloga za ovu konstataciju je mnogo a ja cu navesti samo neke i to na primjeru nezavisnog policijskog odbora.

Mi se, i to smo do sada mnogo puta javno rekli, nikako ne slazemo sa konceptom po kome komesara bira i njegov rad ocjenjuje tijelo koje za svoj rad ne odgovara nikome, ni Vladi, ni Skupstini niti direktno gradjanima. Ali da bi smo uopste dosli u poziciju da to kazemo i da predlozimo da komesara tog javnog servisa, kao sto mislimo da treba biti slucaj sa svim javnim kantonalnim sluzbama, imenuje i za njegov rad odgovara premijer ili vlada ili cak Skupstina, to se pitanje, prije svega, mora naci na dnevnom redu i o njemu mora biti otvorena diskusija. U protivnom, na snazi ostaje nepotpun odbor iz ranijeg saziva, sa clanovima ciji su mandati odavno istekli i od kojih neki, zauzeti drugim obavezama, i ne dolaze na sastanke a neki su vjerovatno i zaboravili da su ikad i bili clanovi tog tijela.

I tako dok se SKS sprema za Ramazan, pa za odmore, gradjani ovog kantona i dalje su uskraceni za osnovne servise, kao sto je snabdjevanje vodom, GRAS i dalje mjesecno “sprzi” milion i po km poreskog novca, ilegalni prodavaci i psi lutalice su gospodari ulica…Ne samo da nista nije uradjeno po ovim bolnim komunalnim pitanjima, nego ni nas ni gradjane koje je placaju ni ova ni prethodne vlade nikada nisu informisale ni da li ce, a kamoli sta uraditi da se neki od ovih problema rijese.

Ipak, ono sto je, za mene licno, mozda najporaznija misao nakon danasnje abortirane sjednice je da za gradjane pa i grad Sarajevo ne bi bilo skoro nikakve razlike kad bi ova Skupstina i ova Vlada prestale da postoje. Sve bi, slijedeci drugi zakon termodinamike (entropija) nastavilo polako propadati i tonuti u proslost bas kao sto se to dogadja i sada.

p.k.

Proljeće u ljeto

Neznano puta sam od početka svog mandata u Domu naroda govorio o institucionalnoj nepotrebnosti i demokratskom besmislu koje karakterišu postojanje i rad ovog tijela, sa nadležnostima kojima raspolaže. O cijeni koju poreski obveznici plaćaju za tu demokratsku egzotiku da i ne govorim, ali cu samo podsjetiti, da se radi o milionima i milionima km.

Navodio sam, kao argumente za ovu tvrdnju, između ostalog, apsurdnost da jedna siromašna zemlja, poput naše, bez ikakvog objektivnog razloga, ima dvodomi parlamentarni sistem u kome su nadležnosti i jednog i drugog doma skoro identične. Rezultat tako urešenih nadleznosti je da Dom naroda, iznova i na isti način, raspravlja o pitanjima o kojima su se, direktno izabrani, predstavnici glasača u predstavnickom domu Parlamenta FBiH vec izjasnili par dana ranije.  (Zar i treba napominjati da i među njima sjede Bošnjaci, Srbi, Hrvati i Ostali. i da bi svako od njih mogao imati na raspolaganju mehanizam za zaštitu vitalnog interesa).

Za dvije, i nešto, godine mog mandata Dom naroda FBiH je preko 90% svog radnog vremena, i poreskih para, potrošio, na rasprave o legislativi koja je po prirodi etnički neutralna, dakle, odnosi se podjednako na sve građanke i građane FBiH bez obzira na njihovu etničku pripadnost ili nepripadnost, ali niti 1% vremena i energije nije posvetio pitanjima koja su eventualno bila relevantna za etnicke kolektive i Ostale. (Npr., o etničkoj strukturi zaposlenih u administraciji FBiH – preko 90% Bosnjaci, o nesprovodjenje odluke Ustavnog suda FBiH o konstituivnosti tri naroda u FBiH, o dokumentovanim neravnopravnostima prema povratnicima u FBiH, o penzionerima, koje su, vrlo vjerovatno, etnički motivirane, ili o implementaciji Sejdić-Finci presude koja je morala biti prioritet, itd.).

Dom naroda – čija bi osnovna, i po meni jedina, funkcija (ukoliko uopšte treba da postoji) trebala biti da vodi računa o ravnopravnosti pripadnika etnickih grupa i onih koji ne pripadaj, famozno, konstitutivnom trolistu, (ma sta pojam konstitutivni značio,  jer u međunarodnom ustavnopravnom smislu ne znači ništa) – za ove dvije godine nije uspio izabrati ni dopredsjedavajuceg Doma naroda iz reda Srpskog naroda – iako ne postoji niti jedan razlog za nedonešenje te odluke. Odgovor na to pitanje zna samo SDP, koji kontroliše taj klub.

Kantonalni budžeti su pred kolapsom, i slijedi, ako je i toliko pameti ostalo u vlasti, serija odluka o obustavi izvršenja ili prijedlog rebalansa istih. PIO-MIO je prisiljen ove godine prodati svoju imovinu za 46 miliona km kako bi mogao isplaćivati ionako bijedne penzije. Zavodi za zapošljavanje, na čelu sa FBiH zavodom, su u realnoj opasnosti da potpuno kolabiraju – jer su bivši borci, u sprezi sa advokatskim kancelarijama, pronašli “rupu u zakonu” i traže da im se plati još oko 100 miliona km. (Od toga su troškovi desetak advokatskih kancelarija koje u njihovo ime tuže državu nesto iznad 40 miliona km. Inače, od 2007 je bivšim borcima samo iz fondova federalnog zavoda za zapošljavanje isplaćena protuvrijednost “pelješkog mosta”, odnosno, 100 miliona EURA). Dvadeset i pet posto stanovništva živi na rubu siromaštva po međunarodnim mjerilima, glavni grad države je bez vode za piće, psi lutalice su noćni gospodari ulica… Mogao bih, skoro u nedogled, nastaviti s iznošenjem sumornih, prijetećih, ekonomskih i socijalnih činjenica koje vrlo jasno pokazuju zbog čega se BiH, u nedavno objavljenoj međunarodnoj analizi, našla na čelu dvije liste. Jedna je lista najsiromašnijih zemalja u Evropi, a druga spisak “neuspjelih” (failed) država. (Ova posljednja bi se, s obzirom na zemlje mežu kojima smo se našli, mogla, pretpostavljam, mogla zvati “Banana republic championship”?).

Ali rijetko je kad, kao danas, tok, i rasprave, sjednice ovog tijela tako precizno demonstrirao ne samo prvu rečenicu ovog bloga, nego i potpunu sljepoću vlasti za stvarnost i težinu situacije u kojima se naša zemlja nalazi.

p.s.

Ja vjerujem, da postoji broj, količina, loših vijesti i prognoza koje normalan čovjek može primiti pod kožu i ostati normalan. Mislim da je maksimum skoro, ili već, dostignut. Socijalni, pa time i politički, mir – bez novih kredita za njegovu kupovinu – teško se može održati još više od godinu dana, odnosno, do narednih redovnih izbora. Ja lično, rješenje, ili nadu, kako god hoćete, vidim u građanskim protestima koji se događaju u Sarajevu. Ali, da bi ovo što se događalo i događa na Marijin Dvoru, taj dugo čekani znak, da demokratska, građanska BiH ni nakon 20 godina međuetničkog ludila ipak nije sasvim mrtva, bilo Godo, koga čekamo sve ove godine, protesti ne bi smjeli ostati fokusirani isključivo na partikularna pitanja u vezi ovog ili onog zakona i morali bi se proširiti i uključiti zahtjev koji, po mom mišljenju, predstavlja jedini miran, racionalan i demokratski izlaz iz sadašnje situacije, a to su vanredni izbori. Jer, ja jednostavno ne vjerujem da vrijedi više apelovati na savjest onih koji su nas doveli u ovu situaciju i koju u svom, licnom ili stranačkom, interesu upravo oni i proizvode i održavaju.

p.p.s.

Naravno, ukoliko će glasači povjerenje dati vladajućim šestorkama ili četvorkama onda ništa.

Da ne pravimo svadbu ako se ne mislimo ženiti.

 

p.k.

SKS 26. -tri sata otkucava, a vjestice nema.

***

Tuzbe i presude protiv kantonalnih vlasti, zbog krsenja kolektivnih ugovora, se sada mjere desetinama miliona maraka. Pravobranilastvo nije u stanju da zastiti interese kantona, tuzilastvo je nemocno da pokrene procese protiv onih koji su poreske pare iz budzeta, fondova I javnih kompanija ukrali.

Stetni ugovori, poput onog o davanju koncesiju za izgradnju garaze kod Narodnog Pozorista postaju najbolji biznis. A biznis model izgleda ovako; maloj, neuglednoj, nelikvidnoj, visestruko i konstantno tuzenoj privatnoj firmi se dodjeli pravo na koncesiju.(Najbolje je da, kao u ovom slucaju, to uradi ministar pred odlazak, u tehnickom mandatu).

(To da se radi o firmi cije dosadasnje poslovanje moze posluziti samo kao primjer kako ne treba raditi taj posao u toj oblasti ostavljam za drugi put).

Naknadno se utvrdi da je odgovorno lice pod koncesiju dalo imovinu koja nije u vlasnistvu kantona, odnosno, da firma ne moze biti uvedena u posjed. Onda firma tuzi kanton zahtijevajuci naknadu stete I izgubljenog profita u visini od 50 miliona maraka.

(Po rijecima pravobranilastva, resorni ministar je, ovih dana, “krseci zakon, uspio” uvesti firmu u posjed????)

Ipak. Pravna situacija je sada takva da ce vrlo vjerovatno gradjani za neizgradjenu garazu toj firmi morati platiti 2, 5, ili 10, ili mozda svih 50 milion maraka.

Pravobranilastvo, tuzilastvo – i sudije- tuze kanton po neispunjenju odredbi kolektivnih ugovora sklopljenih prije desetak godina. Bezbroj je apsurdnih – I da se ne radi o javnom novcu tragikomicnih – situacija koje izrastaju iz situacije koja se opisuje u prethodnoj recenici.

Hoce li kanton na sudu braniti neki od pravobranilaca koji ga je tuzio? (Ko ce zastupati kanton?)

Da li o slucaju odlucuje sudija koji je tuzio kanton?

Itd.

Brojevi, statistika, u izvjestajima pravobranilastva i tuzilastva su porazavajuci. Privredni kriminal I korupcija u porastu za skoro 30%, raste broj nerjesenih prijava – hiljade, mali broj obradjenih slucajeva – desetine, i na kraju, jos manji broj presudjenih predmeta. Vlada ne odobrava uposljavanje novih niti prerasporedom unutar preglomazne administracije omogucuje popunjavanje zahtjeva za pravnicima, daktilografima, itd u ovim organima.

(Uputstvo za glasace; do 2014. godine ponavljati; ne glasati za politicare koji se protiv korupcije bore redukcijom zaposlenih u inspekciji, tuzilastvu, pravobranilastvu, itd.)

Na internet stranici kantona mogu se preuzeti ovi izvjestaji, ali njihovo citanje preporucujem samo onima koji osjecaju da se mogu suociti sa zaista porazavajucim stanjem u pravnom sistemu Kantona Sarajevu.

***

Ono sto ja vidim/mislim je da se svi elementi za, da ne upotrijebim dramaticniju frazu, vrlo, vrlo, tesku finansijsku, socijalnu, i konsekventu, politicku krizu u Kantonu Sarajevu skupljaju u perfektnu (katastrofalnu) kombinaciju, a ova Vlada, kao ni ova skupstinska vecina nemaju potrebnu politicku volju ni mudrost ni hrabrost, da se barem uhvate u kostac sa takvim stanjem. Vlast se koristi skoro iskljucivo kao sredstvo za aktuelni I akutni medjustranacki politicki obracun.

(Nemoguce je, objektivno, u takvom ideoloskom konglemeratu stranackih I licnih interesa koji okupljaju parlamentarnu vecinu u KS voditi ikakvu plansku, a kamoli, razumnu politiku)

 

Ono sto je posebno deprimirajuce je osjecaj da bez radikalne promjene u nacinu razmisljanja u partijskim centralama i skupstinskim klupama nije moguce formirati novu, adekvatnu, skupstinsku vecinu ni Vladu koja bi se sa svim ovim problemima pocela baviti adekvatnim mjerama. Aktuelna vlada, odnosno, oni njeni racionalniji clanovi su svjesni toga i postali su potpuno indifirentni na sudbinu njihovih prijedloga u Skupstini.

Veci dio opozicije se ponasa kao da nije zainteresiran da preuzme odgovornost. Socijalni I drugi fondovi kojima se sarmiraju glasaci su prazni, a mjere koje se za ekonomski spas kantona apsolutno moraju poduzeti nepopularne.

Jedini racionalan, i u interesu gradjana Sarajeva, izlaz iz ove izuzetno teske situacije je prihvatanje naseg prijedloga ; imenovanje nestranackog premijera i ministra finansija sa preciznim planom budzetske i komunalne konsolidacije, i vlada formirana od politickih subjekata koji joj mogu omoguciti stabilnu skupstinsku podrsku.

Ali to se u ovom trenutku cini nemoguce, jer bi zahtijevalo da promjenu sadasnje politicke kulture, i umjesto stranackih i licnih, stavljanje u prioritet interesa sarajevskog kantona i njegovih stanovnika.

 

***

26. sjednica je nakon dva prekida napokon zavrsena. Prethodna dva puta je prekinuta jer parlamentarna vecina nije uspjela u sali okupiti sve svoje clanove neophodne za “uspjesno” glasanje. Ovaj put taj problem je rjesen povlacenjem, u posljednji cas, nekoliko vladinih prijedloga.

Tacno je da je ova vlada spora.

Ali je tacno i da novopeceni skupstinski opozicionari koriste slicnu strategiju koja se na drugim nivoima vlasti koristi protiv njih. Rezultat je hibernacija vlasti i nastavak,… “tonjenja”.

p.k.

p.s.

Po mojoj racunici – ako GRAS mjesecno pravi gubitak od 1.5 km to znaci da je tokom danasnje devetosatne sjednice sprckao nesto vise od 18 000 km poreskog novca.

 

Vlast se ponasa kao pijani gost na svadbi.

Odgovorio sam, za jedan novinski medij, prije par dana, na nekoliko pitanja o stanju u Kantonu Sarajevo. Posto razgovor nije objavljen do danas pretpostavljam da je urednik odustao od takve namjere.
Od ukupno održanih devet sjednica Skupštine KS, u mandatu trenutne Vlade KS, prekinuto je njih pet, dok su poslanici zatražili 14 pauza.

1. Kako komentarišete veliki broj prekida i pauza?

Najveci broj pauza i prekida o kojima govorite su rezultat cinjenice da je tijesna parlamentarna vecina nedisciplinovana, neprofesionalna i da se pojedini poslanici iz te skupine moraju posebno pozivati da prisustvuju sjednicama ukoliko je na dnevnom redu nesto sto Vlada smatra da je vazno. Da je ova Vlada posvecena opstim interesima gradjana kantona, ja bih rekao, da je tako niska produktivnost losa, ali s obzirom da se radi o Vladi koja je fokusirana na zadovoljenje personalnih, porodicnih i stranackih ambicija onda je ova njena sporost i nefunkcionalnost mozda i sreca za gradjane.

2. Šta govori to o parlamentarnoj većini i samoj Vladi? Da li su posrijedi različiti stavovi, te se time “kupuje vrijeme” prije same odluke?

Kada imate tako ideoloski heterogenu parlamentarnu vecinu, a nemate politicke vizije i preciznog programa, kao sto ga ova Vlada nikada nije ni imala, onda ostavljate opoziciji  i gradjanima da sami zakljuce na koje se sve nacine dobija podrska svakog od 18 potrebnih poslanickih glasova. Nema sumnje da jedan dio poslanika parlementarne vecine svoje pravo veta na odluke Vlade koristi za ostvarivanje licnih, nezakonitih, ciljeva. Ali budzetskog novca i drugih usluga kojima Vlada placa njihovu lojalnost je sve manje, ili ga vise i nema, i jedina cinjenica koja ovu SDA vladu odrzava na vlasti je nespremnost jednog dijela opozicije da u ovom finansijski i politicki teskom vremenu preuzme kormilo kao i odgovornost koja s tim dolazi.
Nema sumnje, barem za Nasu stranku, da se situacija moze poceti popravljati samo ukoliko se vrsenju vlasti pridje na jedan novi, potpuno transparentan, pa, ako hocete, i asketski, nacin koji ce ici ka radikalnom smanjenju javne potrosnje, pruziti ruku saradnje malim i srednjim preduzecima i konacno krenuti u pravedniju raspodjelu socijalnih fondova.
3. Kako se to odražava na cjelokupnu situaciju u KS, s obzirom da se često radi o važnim pitanjima, koja se prolongiraju?(npr. trenutno se čeka na odluka Skupštine vezano za deratizaciju u KS, dok se po cijelom gradu kote štakori i zmije)
Potpuno ste u pravu. Vlast nije u stanju obezbjediti tekucu vodu 24 sata, javni prevoz, sakupljanje smeca u kontejnere, sigurnost hrane, o psima lutalicama da i ne govorim. Spisak svega onoga za sta smo kao gradjani ovog grada uskraceni je dug i ponizavajuci. A pri tome drzava vam za te i takve servise uzima 70% vaseg licnog dohotka, pa onda PDV, pa vam povrh toga posebno naplacuje taksu za svaki “papir” koji ona od vas, kao gradjanina, trazi.
Simptomi o kojima govorite posljedica su stanja koje se, nazalost, moze dijagnosticirati i za druge nivoe vlasti, posebno, FBiH.
Institucije sistema ne funkcionisu, nisu u stanju ispunjavati svrhu zbog koje postoje i zbog kojih ih gradjani placaju i svakodnevni zivot i relativan red i mir se odrzavaju najvise zahvaljujuci nekoj vrsti socijalne inercije, stoicizmu gradjana. Samo jedna neuplacena transa medjunarodnog kredita nas dijeli od bankrota, a vlast se ponasa kao pijani gost na svadbi.

 

 

p.k.

Student nije zapalio žito

Prva tacka nastavka prethodne sjednice SKS bila je odluka o razrjesenju clanova skupstina javnih preduzeca.

S obzirom da je iz istih razloga kao i mi poslanik Hosic(SDU) odlucio ne podrzati ovu vladinu odluku (iako su u vladi dva ministra ispred SDU-a) prijedlog Vlade nije dobio potrebnu vecinu i sadasnji clanovi ostaju do konacnog imenovanja novih. S obzirom da je takav rezultat glasanja narednu tacku, imenovanje novih clanova, ucinio nepotrebnom i izbacio je iz dnevnog reda, ono sto smo planirali reci tokom te diskusije je ostalo neizreceno. A da smo imali priliku, rekli bi sljedece;

U situaciji kada komunalna i javna privreda postaju jedan od najvecih generatora sveukupne ekonomske krize – odnos drzave prema organima javnih preduzeca i institucija, u ovom slucaju prema skupstinama trebao bi biti vazno pitanje.

Nazalost, politika ove Vlade se ne razlikuje sustinski od politike prethodnih vlada, ciji su postupci i doveli do toga da vecina javnih preduzeca i institucija ne samo da ne pruza servis kakav gradjani zasluzuju, nego se budzetski novac koji bi mogao biti namjenjen pokretanju ekonomskog razvoja trosi na beskonacno i bezuspjesno saniranje ovih milionskih gubitasa.

Ova Vlade je jedino uspjela da ukloni i posljednje moralne zadrske pa se u podjeli takozvanog partijskog plijena osim uobicajenih nestrucnih partijskih poslusnika imenuju bez imalo stida i supruge ministara.

Takva politika izazvala je ne samo daljnu degradaciju vrijednosti ovih preduzeca nego I potpuno zakazivanje sistema.

Mi danas treba da imenujemo skupstinu kantonalne veterinarske stanice.

Upravni odbor je vec izabran i vec su sa kljucnih mjesta uklonjeni jedini radnici koji imaju potrebne certifikate za kontrolu hrane a dovedeni su ljudi koji nemaju strucno ovlastenje da to rade – ali ih to nece sprijeciti da izdaju nalaze.

Na celo nadzornog odbora postavljen je covjek koji je do nedavno radio u javnoj veterinarskoj stanici, a sada vodi , svoju, privatnu. Dakle, postavili ste vlasnika privatne veterinarske stanice da bude na celu nadzornog odbora svoje konkurencije, javne veterinarske stanice.

I dogodilo se sljedece; nakon evropske afere sa konjskim mesom, nasa javna veterinarska stanica – jedina certificirana za tu vrstu analize – dobila je zadatak da provjeri stanje na nasem trzistu mesa. Zanimljivo je da se medju 59 uzoraka mesnih proizvoda koji su poslani na analizu nije nasao niti jedan iz asortimana naseg, vjerovatno, najveceg mesnog proizvodjaca i nabavljaca. Da li cinjenica da je jedan od vlasnika tog koncerna dopremijer federacije uticala na to je, po meni, racionalna spekulacija.

Ali je neosporna cinjenica da je u racunici na kojoj pociva ova parlamentarna vecina ova veterinarska stanica data u ruke partiji dopremijera federacije.

Laboratorija javne veterinarske stanice je u nekim uzorcima utvrdila prisustvo konjskog mesa i o tome, 5-tog aprila  obavjestila inspekciju. Ali, niko nije reagovao, javnost nije obavjestena, a radnici koji su zahvaljujuci svojoj strucnosti utvrdili tu cinjenicu hitno su premjesteni na druge poslove, degradirani su,  a laboratorija je u nedostatku strucnog i certificiranog kadra zakljucana.

Da li se radi o zdravom konjskom mesu ili o bivsim trkacim konjima koji se dopinguju steoridima i fenil – butazonom koji izaziva leukemiju sigurno necemo saznati od ove ustanove.

To je rezultat vase uskostranacke kadrovske politike i nacina na koji tretirate javna dobra i servise. Za takvu politiku od nas necete dobiti podrsku. Mi cemo glasati protiv predlozenog sastava skupstina svih javnih preduzeca.

***

Informacije o prisustvu nedeklarisanog konjskog mesa u proizvodima poticu iz zvanicnog dopisa veterinarske stanice koji je upucen prvo inspekciji a potom – kada nisu poduzete zakonom propisane mjere – i drugim nadleznim i odgovornim organima. Tokom provjere navoda u dopisu imali smo priliku cuti da se vjerovatno radi o Madjarskim, sportskim, konjima , da je ukupna kolicina oko 150 tona te da je osim nalaza konjskog, laboratorij u jednom drugu FBiH gradu utvrdio i prisustvo svinjskog mesa u proizvodima te kompanije, koja, inace, ima halal certifikat.

Ali kako ne posjedujemo zvanicni nalaz o tim navodima to prenosim sa rezervom.

p.k.

SDP-SDA ; DVA (RAZR) OKA U GLAVI

24.11.2011 05:30:23

Poslanicka pitanja: 1) Na prvoj sjednici smo pokrenuli inicijativu kojom bi se u Kantonu Sarajevo ukinula diskriminacija prema onim gradjankama i gradjanima koji se izjasnjavaju kao Ostali. Inicijativa je razmatrana na skupstinskim komisijama, mozete li nam reci, kada ce doci do njene realizacije? Ivan Brigic: Ustavna komisija je inicijativu razmatrala, napravila zakonska prijedloge i proslijedila Vladi na izjasnjavanje. (Moram reci: da sam kroz rad na ovoj inicijativi stekao veliko postovanje prema gospodinu Brigicu) 2) Zbog vozila GRASS-a koja su zbog remonta povucena iz saobracaja je u pojedinim dijelovima grada, na primjer na liniji Hrastovi 2, doslo do kolapsa javnog prijevoza. Moze li nam ministar saobracaja reci da li ce i kada doci do normalizacije javnog prijevoza? Odgovor je, ukratko, glasio: Ne moze. Ministar trazi tematsku sjednicu SKS na kojoj bi se raspravljalo samo o GRASS-u. Sjednica ce, navodno, biti zakazana, u decembru. *** Danis Tanovic – o prvavima boraca. Ja cu ovu priliku iskoristiti da iznesem nas generalni stav o nacinu na koji se status boraca rjesavao do sada. Braniti svoju zemlju u ratu je vise od moralne obaveze – to je pravna obaveza. Za one koji su tu patriotsku duznost prihvatili i izvrsili nasa drzava – koja danas i postoji zahvaljujuci njima – treba imati poseban odnos. Ali mi ne smatramo da se zahvala za njihovo pozrtvovanje i hrabrost treba iskljucivo tretirati kao novcani iznos koji im se mjesecno isplacuje. Time se, mi smatramo, njihov patriotizam svodi na ucestvovanje u placenickoj vojsci. Mi smatramo da je drzava, naravno, trebala preuzeti brigu o borcima i o njihovim porodicama ukoliko su poginuli ili su radno onesposobljeni, ali smatramo da je onima koji su u stanju trebalo odmah nakon rata pomoci da se vrate u normalan zivot i da svojim radom i znanjem obezbjedjuju svoj i zivot svoje porodice. Trebalo im je omoguciti, i njihovoj djeci, obrazovanje ili prekvalifikacije po izboru i talentu, na racun drzave, uspostaviti transparentan i pravedan sistem njihove prednosti u rjesavanju stambenog pitanja, dobivanju posla i pravo na pojacanu ljekarsku brigu.   Nacinom na koji se do sada rjesavalo pitanje statusa boraca drzava ih je dovela u poziciju da su oni postali potpuno ovisni od pomoci koju primaju od drzave, a iznos te pomoci, s druge strane, je toliki da finansijski urusava drzavu za koju su se ti ljudi upravo i borili. Politicke partije cesto manipulisu ovom populacijom pretvarajuci ih pred svake izbore nerealnim obecanjima u svoju glasacku masinu. Ja se nadam da cete ovo sto govorim shvatiti ne kao napad na borce nego upravo obrnuto, kao poziv da se njihovim statusom pozabavimo na nacin koji ce ih vratiti u ekonomski i socijalni razvoj nase zemlje i omoguciti im u zemlji za koju su se borili zive posteno i dostojanstveno od svog rada i znanja.   *** Prijedlog zakona o pružanju besplatne pravne pomo?i (hitni postupak)   Ovaj zakon je nesumnjivo potreban, ali mi ne vidimo razloga da ne ide u redovnu proceduru. Zapravo cak i povrsni pregled nacrta ukazuju da se na ovom zakonu jos treba raditi.   Recimo, clan 12., kaze, da Zavod pocinje sa radom danom postavljenja direktora… Gospodo, ne osniva se, ili se mozda osniva?, vi recite, ovaj zavod zbog direktora. Zavod pocinje sa radom onda kada je spreman da gradjanima pruzi uslugu zbog koje je osnovan. U sljedecem, clanu 13., se kaze da direktor u roku od 30 dana od imenovanja mora donijeti pravilnik o unutrasnjoj organizaciji zavoda. Postavite znaci direktora koji onda donosi pravilnik po kojem ce raditi?   Ali to su, ja se nadam, greske normotehnicke prirode i bice tokom javne rasprave nadam se uskladjene sa zakonima, praksom i namjerom predlagaca.   Ono sto je po nama najbitnije je sljedece… Zakon predvidja osnivanje kantonalnog zavoda za besplatnu pravnu pomoc . Dakle, osniva se jos jedan budzetski korisnik, koji ce imati direktora, sekretaricu, vozaca, uposlenike i sve ono sto jedna javna institucija mora imati da bi radila svoj posao. Znaci, umjesto da smanjujemo, povecamo teret na ledjima poreskih obveznika. Nije dovoljno to sto izdrzavaju 14 vlada i stotine ministara i drzavnih agencija i cega sve ne, u zemlji od 4.5 miliona stanovnika. Ja cu vas podsjetiti da ne postoji niti jedna ozbiljna ekonomska analiza radjena o nasoj zemlji koja kao jedna od kljucnih prepreka za pozitivan ekonomski razvoj ne navodi preveliku administraciju, administraciju ciji troskovi toliko opterecuju budzete da njihovi korisnici kad podijele plate i utrosni materijal skoro i nemaju para da sprovode programe zbog kojih su osnovani.  Ako se premijer ne slaze sa ocijenom da imamo prekobrojnu i nefikasnu administraciju onda je nas problem i tezi,  jer je prihvatanje cinjenice da problem postoji preduslov za trazenje rjesenja.   Mozda je moguce ovaj servis gradjanima formirati od onih uposlenika u administraciji koji imaju radno mjesto ali imaju malo ili nimalo posla ili rade nesto sto nam ne treba samo da bi radili. Mi moramo smanjiti administraciju za najmanje 5-6 posto da bismo dostigli evropske standarde.  MI smo svjesni da u zemlji u kojoj je skoro polovina radnog stanovista nezaposleno masovno otpustati ljude nije rjesenje, ali smatramo da se svaka prilika – a ovo jeste prilika – mora iskoristiti da se drzavna sluzba ucini finansijski podnosljivom za poreske obveznike i da im se obezbjedi servis po najvisim evropskim standardima.   Dakle, Predlazemo vam da razmislite o mogucnosti da ako moramo, a moramo, formirati sluzbu za besplatnu pravnu pomoc, to uradite prostornom i kadrovskom racionalizacijom onoga sto kao poreski obveznici vec placamo, a ne treba nam.   ***  Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o osnovnom odgoju i obrazovanju.   Vlada je  prihvatila amandman Nase stranke koji glasi:   „U školama je zabranjeno isticanje simbola drugih država (zastave, grbovi stranih država i sl.) izuzevši odjeljenja iz ?lana 30, stav 1 ovog zakona; bilo kakvih simbola, fotografija ili objekata koji se odnose na politi?ke stranke, pokrete, lidere; simbola, fotografija ili objekata koji se odnose na bilo koji rat osim u?ila u kabinetima koji su nužni za izu?avanje programskih sadržaja”.     Dio naseg istupa…   Mi sa zaljenjem konstatujemo da je ovim zakonom narusena sekularnost drzave BiH kakvu mi smatramo adekvatnom za jednu multietnicku i multireligisjku drzavu koja je platila ogromnu cijenu za svoje istorijsko pravo da kao takva opstane. Vjera i sloboda vjere je neotudjivo i neprikosnoveno licno pravo svakog gradjanina Bosne i Hercegovine i spada u red fundamentalnih principa bas kao i odvojenost crkve i drzave. Sekularnost Bosne i Hercegovine je presucena u Ustavu BiH i zakoni poput ovoga u kojima se drzava pojavljuje kao finansijer vjerskih aktivnosti u obdanistima i skolama s pravom budi sumnju da to nije slucajno. Nas stav da religiji nije mjesto u javnom obrazovnom sistemu vam je vjerovatno poznat i ja znam da smo mi, barem u ovoj Skupstini, jedina stranka koja tako smatra.  Ali dozvolite mi da iznesem primjedbe na princip po kome vi tretirate ovo pitanje… Poreski obveznici kantona Sarajevo finansiraju vjeronauk. Dakle, svi poreski obveznici ga finansiraju – nemaju izbora. Moze li mi neko reci u koliko skola postoji katolicki ili pravoslavni vjeronauk ili judaizam? Neko ce mozda reci da nema dovoljno polaznika ili da te konfesije nemaju predavace… Pa zasto onda pravoslavna crkva u Sarajevu vec trecu godinu pise ministrarstvu obrazovanja moleci ih da im odobri 30 hiljada maraka za autobus kojim bi jednom sedmicno skupili djecu koja zele pohadjati tu vrstu aktivnosti. Zbog ignorisanja njihovog zahtjeva ta djeca sada jednom sedmicno idu u Istocno Sarajevo jer ono sto je njihovim vrsnjacima omoguceno u kantonu oni mogu ostvariti samo u RS-u. Dakle, da ponovim, Nasa stranka smatra da je prisustvo religije u predskolskim i obrazovnim ustanovama princip koji niti je primjeren niti koristan za buducnost multietnicke zemlje kakvu zelimo izgraditi, ali ako vi koji smatrate da je to dobro i da je dobro za svakoga onda nadjite nacina da to obezbjedite za svakog gradjanina ovog kantona bez obzira na njegovu vjeru.     ***  Nacrt budžeta Kantona Sarajevo za 2012. godinu   Dio naseg istupanja..   Prije nego sto predjem na pojedinosti dozvolite da predlagacu uputim kritiku jer nam je ovaj vazan dokument dostavio u formi koja je. pa skoro, nemoguca za analizu. Imam velike zamjerke na obrazlozenja, i uvode, koja se ponavljaju na vise mjesta, a napisana su tako da ne sluze razumijevanju ovog budzeta. Analize i projekcije su prepisane iz drugih dokumenata, najcesce iz onih koji izdaje ili prevodi Centralna banka, a sam predlagac nije osjecao potrebu da ista kaze o eventualnim strukturalnim reformama u vladinoj potrosnji i socijalnim davanjima koja je uradio u 2011 ili namjerava sprovoditi u 2012 godini.  Na str. 18. recimo,.. Kao obrazlozenja se daju makroekonomske projekcije za BiH koje su pravljene u 2009.g. i totalno su nerealne.  Naprimjer, realni rast BDP za BiH u 2012.g. je u tabeli u Obrazlozenjima (str. 18) projeciran na 5,5%, a aktuelne prognoze, i domacih i stranih analiticara, kazu da ce biti oko 1%. Ova prognoza ukazuje na to da je planirano povecanje prihoda od poreza za 2012 nerealno – jer vi planirate da ce ti prihodi rasti 7%, odnosno kod prihoda od indirektnih poreza planirate rast od 10%. Iskreno, ja bih volio da ste vi u pravu, ali mislim da niste. Dalje u obrazlozenjima kazete: “Dokumentom okvirnog Budžeta Kantona Sarajevo 2012.-2014. definisana je SREDNJORO?NA FISKALNA STRATEGIJA sa osnovnim naznakama: Srednjoro?na ekonomska prognoza Glavne pretpostavke za ispunjenje srednjoro?nog makroekonomskog cilja, jakog privrednog rasta BiH, i dalje je ubrzano sprovo?enja strukturalnih reformi realnog, finansijskog i javnog sektora (kroz reorganizaciju i racionalizaciju vladine potrošnje), što ?e voditi poboljšanju konkurentnosti i fleksibilnosti ekonomije, pove?anju štednje i investicija, te višem nivou izvoza. Klju?ne uloge za postizanje ovih ciljeva imat ?e poboljšanje investicione klime, daljnje usaglašavanje poslovne legislative sa standardima Evropske unije, ubrzanje administrativnih procedura, poboljšanje produktivnosti bosanskohercegova?ke ekonomije kroz restruktiranje preduze?a i nastavak procesa privatizacije.”   To kazete u obrazlozenju ali analiza budzeta koji predlazete za 2012 pokazuje da niti jedan njegov segment nije usmjeren na ostvarivanje niti jednog od ovih ciljeva fiskalne strategije koje ste sami sebi zadali.    Poboljsanje investicione klime u Kantonu Sarajevo se znacajno moze ostvariti kroz, recimo, dva projekta, koje je Nasa stranka jos prije dvije godine predlagala Gradskoj Upravi Sarajeva:  Osnivanje Kantonalnog Centra za podrsku investitorima i preduzecima. Takav Centar postoji u Zenicko-Dobojskom kantonu i osnovni zadatak mu je pruziti puno podrsku preduzecima u dobijanju razlicitih dozvola koje izdaje Kanton. Osoblje ovog Centra treba se formirati na osnovu preraspodjele zadataka zaposlenih u Vladi Kantona. Procjenjujemo da bi se ovaj projekat mogao realizovati sa malim sredstvima, napr. 50.000 KM u 2012.g. Ministrastvo privrede treba biti zaduzeno za realizaciju ovog projekta koji bi poboljsao investicionu klimu i pojacao prihodnu, vama ocigledno slabiju stranu, budzeta. Drugi projekat koji bi znacajno poboljsao investicionu klimu je implementacija procesa koji se s pravom zove “Giljotina propisa” i sluzi za uklanjanje nepotrebnih administrativnih procedura. Ovaj proces je u periodu 2008-2010 jednim djelom sproveden u opstini Novo Sarajevo, i rezultirao je znacajnim ustedama za preduzeca na tom podrucju, ali je za njegovu punu implementaciju – a to bi znacilo drasticno smanjenje papira koje gradjani moraju vaditi, fotokopirati i ovjeravati u svakodnevnom zivotu -  neophodno taj isti proces pokrenuti u legislativi Kantona Sarajevo.  Prema nasim saznanjima, nista od ovih prijedloga na nivou kantona nije uvazeno. U ovoj i slijedecoj godini ovaj projekat cija je osnovna zadaca da smanji birokratske barijere za investicije ce biti implementiran u Kantonu Bihac i Tuzla. Kanton Sarajevo nije iskazao interes za ucesce u ovom projektu, iako za njegovo sprovodjenje nisu potrebna nikakva znacajna finansijska sredstva, ali je neophodno radno anagzovanje osoblja vise ministarstava u identifikaciji prepreka za ubrzanje privrednog rasta i prijedlog promjena legislative. Nosilac ovog projekta bi takodje trebalo biti Minisitarstvo privrede.    Nacin finansiranja budzeta u 2011. i planirani nacin za 2012 ukljucuje velika zaduzivanja, koja ce posebno opteretiti budzet u 2013.g. Servisiranje ovih kredita ce porasti od 17 miliona u 2011.g. na  21 milion u 2012, zatim na 41 milion u 2013 i 51 milion u 2014.g. (str. 182 i 184).  S druge strane, ocekivana privredna kretanja u narednom srednjorocnom periodu ukazuju na znacajan rast budzetskog deficita KS i daljne smanjivanje ulaganja u razvoj. Drugim rijecima, ako ne mislimo zbog nas i saa dovesti u skoroj buducnosti ovaj kanton pred bankropt neophodno je vec sada krenuti u ustede na administratvnim troskovima i socijalnim davanjima. Takvih, neophodnih, usteda u ovom nacrtu budzeta za 2012.g. nema.   Kao sto nema ni dovoljno informacija o efikasnoj i pravovremenoj implementaciji kredita koji su vec uzeti. Jedino je jasno da je kredit IBRD-a  za Projekat otpadnih voda postao efektivan 17. jula 2010.g., ali da se sredstva jako sporo povlace – od 48 miliona vrijednosti projekta, do 30. septembra je realizovano manje od 1% (413.118 KM- str. 188).    Vidim da u ovom Nacrtu budzeta nisu predvidjena sredstva od MMF-a  u iznosu od 35 miliona, sto je ispravno. Bilo bi, naravno, porazavajuce, da vi imate informaciju da cete ipak dobiti ta sredstva i da cete ih uvrstiti u ovaj dokument nakon javne rasprave i tako onemoguciti ucesnicima javne rasprave da uticu kako ce i gdje ta sredstva biti utrosena.    Kapitalni projekti se uglavnom odnose na infrastrukturu, sto je sigurno neophodno za KS, ali su izuzetno mala izdvajanja predvidjena za poslovnu infrastrukturu – samo 420.000 KM za infrastrukturno uredjenje i rjesavanje imovinsko-pravnih odnosa u industrijskim zonama Ilijas, Hadzici, Vogosca i Ilidza. Veca ulaganja u ovu oblast mogla bi stimulisati nove investicije i direktno doprinjeti privrednom rastu i vecem zaposljavanju.   Za kraj sam ostavio ono sto u ovom budzetu drzimo za dobro. Prije svega, pohvalno je da prvi put u posljednjih sedam godina nacrt budzeta dolazi pred Skupstinu u vrijeme koje zakon propisuje. To je izuzetno vazno. Time se izbjegavaju situacije u kojima se kanton, kao je to bio obicaj u prethodnih sedam godina, do proljeca iduce godine finansira po odluci o privremenom finansiranju a ovaj najvazniji godisnji dokument usvaja kad aje godina za koju vazi vec uveliko odmakla. Druga, izuzetno vazna, i moram reci za nas odlucujuca, karkateristika ovog budzeta je sto pravi znacajan zaokret u tretiranju javnog sektora i to, po nama, onih njegovih najvaznijih segmenata. Ovim budzetom zaustavljeno je unistavanje sistema obrazovanja, kulture, sporta i zdravstva. Pozicije sa kojih se finansiraju javne ustanove iz ovih oblasti su znacajno povecane i skoro vracene na nivo na kojem su bile prije dolaska prethodne vlasti. Mi smatramo da su ova tri segmenta, obrazovanje, kultura i zdravstvo stubovi za izgradnju ljepse i bolje Bosne i Hercegovine od ove u kojoj sada zivimo i da je svaka investicija u njih ulaganje u buducnost. Sve kljucne kulturne institucije su podrzane u ovom budzetu i premijer je svoj ekpoze u ovom dijelu zaista pretvorio iz rijeci u dijela. Posebno moram istaci znacajnu podrsku projektu Ars Aevi, podrsku novom festivalu klasicne muzike i povecano ulaganja u masovni sport. Siguran sam da je za povecanje ulaganja u sport najvise zasluzan moj kolega i politicki protivnik Dino Konakovic i ja mu na tome cestitam.   Nasa podrska prijedlogu budzeta, nakon javne rasprave, zavisice od korekcija na prihodovnoj strani koje cemo tokom javne rasprave podnijeti kao amandmane.   p.k.

Poziv na javnu tribinu…

11.11.2011 11:27:30

SARAJEVO 12.11.2011.g. (SUBOTA); IMPORTANNE CENTAR, OD 17:30 DO 19.00 SATI Izabrani predstavnici sa kojima ?ete imati priliku razgovarati su:  Segmedina Srna-Bajramovi?, SDP,  Elmedin Konakovi?, SDA, Kenan Ademovi?, SBB,  Besim Mehmedi?, SBiH,  Zaim Backovi?, BPS, Predrag Kojovi?, NS.12.11.2011.g. (SUBOTA); IMPORTANNE CENTAR, OD 17:30 DO 19.00 SATI   Izabrani predstavnici sa kojima ?ete imati priliku razgovarati su:  Segmedina Srna-Bajramovi?, SDP,  Elmedin Konakovi?, SDA, Kenan Ademovi?, SBB,  Besim Mehmedi?, SBiH,  Zaim Backovi?, BPS, Predrag Kojovi?, NS. SARAJEVO 12.11.2011.g. (SUBOTA); IMPORTANNE CENTAR, OD 17:30 DO 19.00 SATI   Izabrani predstavnici sa kojima ?ete imati priliku razgovarati su:  Segmedina Srna-Bajramovi?, SDP,  Elmedin Konakovi?, SDA, Kenan Ademovi?, SBB,  Besim Mehmedi?, SBiH,  Zaim Backovi?, BPS, Predrag Kojovi?, NS.SARAJEVO 12.11.2011.g. (SUBOTA); IMPORTANNE CENTAR, OD 17:30 DO 19.00 SATI   Izabrani predstavnici sa kojima ?ete imati priliku razgovarati su:  Segmedina Srna-Bajramovi?, SDP,  Elmedin Konakovi?, SDA, Kenan Ademovi?, SBB,  Besim Mehmedi?, SBiH,  Zaim Backovi?, BPS, Predrag Kojovi?, NS.

Zakon o koncesijama – Iz dva puta, bez priblizave…

24.10.2011 11:31:28

Dolaskom na sjednicu zastupnika SDA, koji se, ocigledno, pojavljuju samo kada je njihov glas neophodan Skupstina KS-a je usvojila zakon o koncesijama. Svi oni koji su godinama zloupotrebljavali javno dobro za licnu korist mogu se odmah sami prijaviti organima vlasti i priznati da su bez, ili bez, ugovora o koncesiji sticali licnu materijalnu korist od javnog dobra. Vlast ce im naplatiti maksimalnu kaznu od 15 000 km koju ovaj zakon propisuje za to djelo i abolirati ih od dosadasnjeg kriminala.   Pozicija je za ovaj zakon,dakle, uspjela obezbjediti 19 glasova.Volio bih da je neka od stranaka koje imaju klub zatrazio pojedinacno izjasnjavanje, pa da znamo ko je sve podrzao ovo “uputstvo za kradju javne imovine”. (U prolazu nam, meni i Danisu, jedan poslanik/ca kaze – za samo jedno v.d. mjesto u upravnim odborima, mogli su me imati do kraja mandata. To ta osoba rece i to bez trunke primisli da je to sto govori protivzakonito i krajnje nemoralno. Ali to je nacin ocigledno razmisljanja medju “iskusnim” politicarima).   ***  Na zakon o nacionalnim manjinama, koji je dobro uradjen, smo stavili dvije zamjerke. Prva. Zakon daje pravo pripadnicima nacionalnih manjina da mogu biti birani na sve funkcije u Kantonu Sarajevo. Ali to jednostavno nije i nece biti sprovedivo dok se ne formalizira nasa inicijativa o izjednacavanju prava Ostalih. Nasa stranka je na prvoj – te na skoro svakoj narednoj – sjednici trazila promjenu pravilnika Skupstine I Ustava KS kako bi se onima koji se ne izjasnjavaju kao Bosnjaci, Srbi ili Hrvati omogucilo da budu birani na sve pozicije vlasti.    Druga.   Ministarstvo finansija je u svom misljenju o ovom zakonu jasno naglasilo da za njegovo sprovodjenje nema para. Svako, ko se imalo bavio, teorijom drzave i prava, zna da je za autoritet drzave pogubnije nesporovodjenje zakona koje je donijela nego njihovo odsustvo. U diskusiji, koja je uslijedila, pojedini poslanici/ce su kao i prije par mjeseci pokazali nerazumjevanje razlike izmedju pojmova nacionalna manjina i Ostali u ustavno pravnom smislu, kao i neprihvatanje cinjenice da je Evropska konvencija o ljudskim pravima integralni I normativni dio naseg drzavnog, entitetskih I kantonalnih Ustava.   ***  Pohvalili smo zakon koji je minister Jusic, uz pomoc pomocnice Krvavac, danas posalo u javnu raspravu a tice se sakupljanja komunalnog otpada. Sugerisali smo da se u zakonu daju veca ovlastenja komunalnim redarima kao sto su pravo na legitimisanje lica koje krsi zakon i naplata kazne.     p.k.

8. sjednica SKS – politicus interruptus

20.10.2011 16:57:01

*** Mogucnost poslanickih pitanja I inicijativa iskoristio sam za sljedece. Pitao sam; -ministricu pravde da li je krivicno nekaznjavanje uslov za obavljanje funkcije direktora javne ustanove, i, ako jeste, da li je taj uslov ispunjen i u slucaju direktora Doma Bjelave? -premijera, da li ce i sta uciniti da jedna od najvrednijih kolekcija moderne umjetnosti u Evropi – a koja je sada skrivena od ociju javnosti u Skenderiji – bude otvorena za skole, gradjanke I gradjane i turiste? (Njeno “skrivanje” poreski obveznici vec finansiraju sa par stotina hiljada maraka godisnje) – ministra Jusica, da li planira rijesiti sakupljanja smeca u zonama od izuztenog znacaja, kao sto su stari grad, ulica Branilaca, Ferhadija, Titova, itd…(Njegova pomocnica Zijada Krvavac pripremila odlican zakon o sakupljanju otpada koji nazalost danas nije dosao na red) – ministra Sendica, koliko je kazna za nekoga ko bude uhvacen da je bez, ili preko, ugovora o koncesiji prisvojio javno dobro i stekao protivpravnu korist od, recimo, 100 000 km ? (Maksimalna kazna predvidjena prijedlogom zakona – 15 000km) ***  Kada se nacrt zakona o koncesijama, jos u proljece, pojavio kao tacka dnevnog reda na Skupstini Danis i ja smo pozdravili zelju vlade da napokon zakonski uredi podrucje koje je vrvilo od korupcije i kriminala. Od rata do danas kriminalci prodaju ono sto zakon definise kao javno dobro, potplacuju inspektore, vlast i policiju da zmiri, i milione pritivpravno stecenih maraka stavljaju na svoje racune u inostranstvu. Zakon je, smatrali smo tada, u najvecem dijelu dobro napisan. Nase tadasnje zamjerke su se mogle svesti na dvije stvari za koje smo smatrali da ce ih Vlada, vrlo lako, u javnoj raspravi korigovati. Naime. U kaznenim odredbama zakon za onoga ko bez ili preko ugovora o koncesiji stekne protivpravnu korist kaznjava sa maksimalnih 15 000 km. Rekli smo tada da ovo nije odredba zakona o koncesiji nego uputstvo za kriminal koje prestupnika upucuje da mu je isplativo krasti samo ukoliko je njegova korist veca od navedenog iznosa. Sugerisali smo predlagacu zakona da osim novcanih kazni, koje su po nasem misljenju morale biti daleko vece, ustanovi i oduzimanje sve protivpravno stecene imovine ili licne imovine u toj vrijednosti, te zabranu sklapanja koncesionih ugovora na odredjeno, recimo 5 ili 10 godina, vrijeme. (Predstavnici Nase stranke su te nase sugestije podnijeli i na javnim raspravama koje su povodom donosenja ovog zakona zakazane.) Druga zamjerka se odnosila na proceduru za odobrenje koncesije a koja zahtijeva saglasnost opstinskog vijeca na cijoj se teritoriji nalazi koncesiono dobro. Smatrali smo da je potrebno pronaci model koji bi s jedne strane omogucio kantonu da u ime interesa sire zajednice sklapa koncesione ugovore ali i zastitio pravo gradjanki i gradjana da upravljaju javnim dobrima u opstini u kojoj zive. Nazalost ni jedna od ove dvije zamjerke nije usla u prijedlog zakona koji je danas stavljen na dnevni red. (Objasnjenja su za inteligentnog covjeka uvredljiva. Pisao sam o tome prosli put. Kad mi kazu da se auta parkirana na trotoarima ne smiju odnositi paukom ili demobilizirati lisicama, da nasi policajci ne smiju reagovati na krsenje zakona koje se odvija pred njihovim ocima, da ne smiju otpustiti cuvara u cijoj je smijeni pokradena imovina koju cuva itd zbog “evropskih normi” oni valjda pretpostavljaju da niko osim njih nikada nije bio u Evropii i vidio da to jednostavno nije tacno.)  Vlada je zakon stavila uprkos zakljucku zakonodavne komisije koja je upozorila na cinjenicu da je zakon u koncesijama na fedralnom nivou vec u proceduri i da je bolje sacekati nego naknadno usaglasavati. Rasprava o prijedlogu zakona trajala je – najcesce nepotrebno jer je amandmanska faza prosla – satima i kada je Vladi – nakon dvije pause u kojima se pokusalo “premuntati” pojedine poslanike -  postalo jasno da nece biti u mogucnosti da obezbjede 18 neophodnih glasova predsjedavajuca se iznenada prehladila I prekinula sjednicu.  *** S obzirom da je ovo vec treci ili ne znam koji put da se sjednice prekidaju zbog slicnih situacija mislim da je vrijeme da se pocne razgovarati o stvarnim, a ne pojedinacnim, razlozima zbog kojih je ova Vlada, cini mi se, nemocna da  krene u reforme nefunkcionalnog administrativnog sistema i iniciranje ekonomskog ciklusa. Moj generalni stav, da je SDA stranka koja je, u politickom smislu, ubjedljivo najvise nastetila Bosni i Hercegovini je, vjerovatno, vec poznat pa da se moj negativan stav o radu prethodne kantonalne Vlade ne bi pripisao mom otvorenom neprijateljstvu prema njima, najbolje se o radu te Vlade informisati citanjem onoga sto je g. Music, tada poslanik, govorio o njima. Za one kojima je mrsko da to traze po web stranici kantona, ja cu sumirati – sve najgore.  Cinjenica je, a ne politicka ocjena medjutim, da je tadasnja vlast, koja se sastojala od koalicije SDA – SBiH, sprckala 4 budzeta od po skoro milijardu km, ne radeci nista – odnosno nanoseci stetu, sto je jos gore – i optuzujuci jedni druge za opstrukciju. Nakon sto su glasaci na izborima 2010 godine jasno dali signal da zele promjene SDP, kao stranka sa najvise osvojenih glasova, spasava SDA od odlaska u opoziciju ulazeci u koaliciju sa njima i masuci papirom prepunim obecanja gospodina Tihica. (Koliko je SDA bila spremna za promjene – barem u KS – najbolji govori to da se nisu udostojili da izvrse hokejasku zamjenu svojih ministara nego su ostavili one iste ljude koje su glasaci kaznili.) Mi smo vec tada odmah nakon ulaska u SKS, na upite novinara sta mislimo, rekli da smatramo da je to neprirodna koalicija, jer je SDA dio, i to mozda najveci, problema u nasem kantonu, a i zemlji, a ne rjesenje. (Kada SDP pokusa da smijeni neefikasna ili krimogena rukovodstva javnih preduzeca i institucija SDA povuce rucnu. Kada SDP pokusa da povuce crte izmedju drzave I relgije u obrazovnom sistemu SDA povuce rucnu.)  Mene, niti bi bilo koga trebalo, ne zanimaju unutarstranacke borbe u SDA. Fucka mi se i za Tihicevu i za Setinu struju i kad bi se mene pitalo najvecu bi uslugu ucinili ovoj zemlji da se i jedni i drugi povuku iz politickog i javnog zivota.  Ali ono sto me se tice je stanje u kojem se KS nalazi, a pogotovo stanje u kojem ce se nalaziti u narednih par godina kada ce poceti otplata stranih kredita od kojih smo finansirali budzetske deficite u proslim godinama, a koje nismo, kao sto je trebalo, iskoristili da restruktuiramo preduzeca koja stvaraju milionske godisnje gubitke. (Budzet KS ce, vrlo izvjesno, u narednih par godina manji nego sto je ove godine.) Umjesto da smo dobili Vladu – a izbor Fikreta Musica za mandatara je bio dobar pocetak –  ciji su ministri spremni da preuzmu odgovornost za svoje resore i krenu u reforme koje su zacrtane evropskim putem BiH pa i u famoznoj platformi  dobili smo ono sto smo imali  u prethodnom sazivu. Na vlasti od kantona pa do drzavnog nivoa imamo dvije stranke cije se koaliciona suradnja iscrpila podjelom ministarskih i drugih fotelja. Steta. Neponovljiva steta.  p.k. p.s. Jedna ispravka vijesti u medijima. I Danis i ja cemo se odazvati i ucestvovati na sjednicama svaki put kada predsjedavajuca zakaze jer vjerujemo da su nas gradjani birali da sjedimo u sali, a ne, u hodniku, ispred nje. p.p.s. Ironicno je, naravno, da je NS bezbroj puta pred izbore govorila glasacima da od stranaka za koje ce glasati traze ne samo odgovor na pitanje, sta ce uraditi?, nego i s kim ce to uraditi.