***

Dnevni red hitne sjednice SKS-a sastojao se od svega dvije tacke; razrjesenje i imenovanje skupstina 14 javnih preduzeca. Prije pocetka rasprave parlamentarna vecina predvodjena SDA-om (a cine je SDU, DF, NSrzB i samostalni poslanici) je nametnula odluku da ce se o svim razrjesenjima i imenovanjima diskutovati i odlucivati “u paket”.Takva procedura je eliminisala mogucnost zamjerki i neglasanja za pojedina kadrovska rjesenja.Prof. Haveric je podsjetio clanove Skupstine na aktuelno stanje u zdravstvu, na infomacije da se zbog nedostatka adekvatnih uplata iz budzeta i zdravstvenog fonda u sarajevskim bolnicama ne obavljaju pojedine medicinske usluge.

U svom istupu ja sam podsjetio na monoetnicke rukovodece strukture u zdravstvu, na imenovanje nestrucnih i ljudi sa kriminalnom prosloscu, supruznika, itd…Izrazio sam nas stav da je aktuelna vlada izgubila – ako ga je ikad i imala -  svaki moralni kredibilitet, da je smatramo stetnom po interese kantona i gradjana koji zive u njemu i da cemo ih gdje god i kad god mozemo sprijecavati da i dalje rade ono na sta su se ocigledno i jedino fokusirali – a to je preuzimanje kontrole nad javnim rashodima, preduzecima i institucijama.

***

Neposredno prije istupa o izvjestaju vlada u 2012. godini pokusao sam postaviti sljedece pitanje, ali poslanik SDA, Dino Konakovic, intervenisao (U principu opravdano, po mom misljenju) i trazio da se diskusija vodi iskljucivo u okviru izvjestaja. Pitanje, na koje je premijer zelio odgovoriti, ali je odustao nakon intervencije Konakovica je bilo;

Premijeru, ucinili biste i meni, a vjerujem i javnosti, uslugu ukoliko biste nam pojasnili situaciju sa ostavkama. Nekoliko ministara u vladi je, kako pisu mediji, podnijelo ostavke. Ono sto me konkretno zanima je sljedece; da li su, i koji, ministri podnijeli ostavku? i,… pod pretpostavkom da vi ne mislite da je normalno da ministri koji podnesu nastave raditi svoj posao kao da se nista nije dogodilo…sta vi kao premijer mislite poduzeti po tom pitanju.

***

Cinjenica da su se u periodu o kojem govorimo na vlasti u Kantonu Sarajevo izredale cak tri vlade cini, na prvi pogled, izvjestaj o radu kantonalne izvrsne vlasti, komplikovanim. Ali sve tri vlade su bile samo razlicita nalicja istog shvatanje politike. To se najbolje vidi iz njihovog odnosa prema javnom novcu, javnim institucijama i odsustvu volje za sustinske reforme. Posto su, po meni,  razlike medju njima samo u nijansama njihova pojedinacna analiza bi bila samo dodatno gubljenje vremena. Jer svim ovim vladama – dvjema koje je formirao SDP i sadasnjoj SDA-ovskoj je zajednicko to sto ih se, blago receno, moze okarakterisati kao neefikasne, neuspjesne pa cak i stetne po interese gradjana kantona.

Broj nezaposlenih je iz mjeseca u mjesec bio sve veci.

Ekonomska aktivnost je nastavila trend opadanja, ali je zato finansijski, parafiskalni, pritisak drzave na realni sektor, pogotovo na mala i srednja preduzeca, povecan.

Nije ucinjen niti jedan korak u borbi protiv korupcije i drzavnog kriminala.

Zavlacenje glave u pijesak… Odbijanje vlada u 2012. godini  da se uhvate u kostac sa mnogobrojnim problemima u kantonu samo je usloznilo situaciju i otezalo neizbjezne reforme. Milioni maraka poreskih obveznika, iz mjeseca u mjesec, nestaju u finansijskim ambisima javnih preduzeca – koja su kriminalom i stranackim nepotizmom onesposobljena za rad i unistena.

Dug za takvu vrstu politike, za nerazumnu javnu potrosnju, ce platiti buduce generacije.

Za mene je od puke statistike resornih aktivnosti koje precizno opisuju tesko ekonomsko i socijalno stanje u kojem zivimo poraznije bilo citati zakljucne redove izvjestaja u kojima oci bode potpuno odsustvo ideje o tome sta bi i kako trebalo uraditi da se stanje popravi. Da li je to zbog njihovog, licnog, neimanja vizije, ili nespremnosti ostalih clanova vlade da urade ono sto je ocigledno potrebno uraditi, ne znam. Ono sto znam je da su ministri koji su pokusali pokrenuti odredjene reforme u svojim resorima vrlo brzo shvatili da za tako nesto niti u jednoj od ove tri vlade nije bilo i nema ni sada politicke volje.

Zaposleni gradjani 70%  svog radnog vremena rade za drzavu. Kada tome dodate PDV, pa porez na dohodak i profit i cinjenicu da drzava gradjanima skupo naplacuje izdavanje dokumenata koje ona od njih u raznim, cesto besmislenim, administrativnim postupcima od njih zahtijeva – onda dobijete ono sto zovemo budzet.

Ali ni za toliki novac ni jedna od ovih vlada nije poreskim obveznicima ovog grada uspjela omoguciti niti uredno snabdjevanje vodom, niti siguran, redovan i udoban javni prijevoz, niti ulice bez razbojnistva, pasa lutalica, ilegalnih trgovaca i profesionalnih prosjaka.  Sve tri vlade su svoju energiju i vrijeme potpuno fokusirale na preuzimanje politicke i finansijske kontrole nad javnim preduzecima i institucijama te socijalnim i vanbudzetskim fondovima. Vlade su se mjenjale, ali su se ponasale skoro identicno. Kazem skoro identicno jer ipak postoje razlike. Vlade pod vodstvom SDP-a  su pokazale malo vise etnicke pravicnosti prilikom uhljebljavanja svojih kadrova i njihovi su se ministri, za razliku sadasnjih, suzdrzali da imenovanjem bracnih drugova u upravne odbore javnih preduzeca udare jos jedan samar javnosti.

Tesko je po losim odlukama ili nepostignutim rezultatima nadmasiti prethodne, ali aktuelna Vlada je na najboljem putu da i u ovako kratkom vremenu u tome uspije.

p.s.

Kao usputnu, ministar finansija, iznosi infromaciju da ce za mjesec ili dva morati donijeti odluku o obustavi izvrsenja budzeta. Skoro je nemoguce i zamisliti kakvo ce finansijsko i socijalno stanje biti u kantonu ukoliko se vrlo brzo i radikalno nesto ne promjeni u vlasti. Gradjani su ovih dana pred parlamentom poceli iscrtavati liniju preko koje, kako tvrde, vlast ne smije preci.(Ja sam vec mislio da je sposobnost gradjana da trpe ovakvo stanje neogranicena).

Crta je, za sada, pozicionirana kako bi zastitila najmladje od bahatih hirova vlasti. Moje je misljenje da ako se protesti fokusiraju samo na pitanje koje ih je iniciralo, ukoliko se dozvoli da se zbog politickog sukoba “sestorki” i “cetvorki” sve ostalo (Budzeti prije svega) pocne urusavati, i taj prostor ce neminovno i neodbranjivo biti ugrozen.

***

Tuzbe i presude protiv kantonalnih vlasti, zbog krsenja kolektivnih ugovora, se sada mjere desetinama miliona maraka. Pravobranilastvo nije u stanju da zastiti interese kantona, tuzilastvo je nemocno da pokrene procese protiv onih koji su poreske pare iz budzeta, fondova I javnih kompanija ukrali.

Stetni ugovori, poput onog o davanju koncesiju za izgradnju garaze kod Narodnog Pozorista postaju najbolji biznis. A biznis model izgleda ovako; maloj, neuglednoj, nelikvidnoj, visestruko i konstantno tuzenoj privatnoj firmi se dodjeli pravo na koncesiju.(Najbolje je da, kao u ovom slucaju, to uradi ministar pred odlazak, u tehnickom mandatu).

(To da se radi o firmi cije dosadasnje poslovanje moze posluziti samo kao primjer kako ne treba raditi taj posao u toj oblasti ostavljam za drugi put).

Naknadno se utvrdi da je odgovorno lice pod koncesiju dalo imovinu koja nije u vlasnistvu kantona, odnosno, da firma ne moze biti uvedena u posjed. Onda firma tuzi kanton zahtijevajuci naknadu stete I izgubljenog profita u visini od 50 miliona maraka.

(Po rijecima pravobranilastva, resorni ministar je, ovih dana, “krseci zakon, uspio” uvesti firmu u posjed????)

Ipak. Pravna situacija je sada takva da ce vrlo vjerovatno gradjani za neizgradjenu garazu toj firmi morati platiti 2, 5, ili 10, ili mozda svih 50 milion maraka.

Pravobranilastvo, tuzilastvo – i sudije- tuze kanton po neispunjenju odredbi kolektivnih ugovora sklopljenih prije desetak godina. Bezbroj je apsurdnih – I da se ne radi o javnom novcu tragikomicnih – situacija koje izrastaju iz situacije koja se opisuje u prethodnoj recenici.

Hoce li kanton na sudu braniti neki od pravobranilaca koji ga je tuzio? (Ko ce zastupati kanton?)

Da li o slucaju odlucuje sudija koji je tuzio kanton?

Itd.

Brojevi, statistika, u izvjestajima pravobranilastva i tuzilastva su porazavajuci. Privredni kriminal I korupcija u porastu za skoro 30%, raste broj nerjesenih prijava – hiljade, mali broj obradjenih slucajeva – desetine, i na kraju, jos manji broj presudjenih predmeta. Vlada ne odobrava uposljavanje novih niti prerasporedom unutar preglomazne administracije omogucuje popunjavanje zahtjeva za pravnicima, daktilografima, itd u ovim organima.

(Uputstvo za glasace; do 2014. godine ponavljati; ne glasati za politicare koji se protiv korupcije bore redukcijom zaposlenih u inspekciji, tuzilastvu, pravobranilastvu, itd.)

Na internet stranici kantona mogu se preuzeti ovi izvjestaji, ali njihovo citanje preporucujem samo onima koji osjecaju da se mogu suociti sa zaista porazavajucim stanjem u pravnom sistemu Kantona Sarajevu.

***

Ono sto ja vidim/mislim je da se svi elementi za, da ne upotrijebim dramaticniju frazu, vrlo, vrlo, tesku finansijsku, socijalnu, i konsekventu, politicku krizu u Kantonu Sarajevu skupljaju u perfektnu (katastrofalnu) kombinaciju, a ova Vlada, kao ni ova skupstinska vecina nemaju potrebnu politicku volju ni mudrost ni hrabrost, da se barem uhvate u kostac sa takvim stanjem. Vlast se koristi skoro iskljucivo kao sredstvo za aktuelni I akutni medjustranacki politicki obracun.

(Nemoguce je, objektivno, u takvom ideoloskom konglemeratu stranackih I licnih interesa koji okupljaju parlamentarnu vecinu u KS voditi ikakvu plansku, a kamoli, razumnu politiku)

Ono sto je posebno deprimirajuce je osjecaj da bez radikalne promjene u nacinu razmisljanja u partijskim centralama i skupstinskim klupama nije moguce formirati novu, adekvatnu, skupstinsku vecinu ni Vladu koja bi se sa svim ovim problemima pocela baviti adekvatnim mjerama. Aktuelna vlada, odnosno, oni njeni racionalniji clanovi su svjesni toga i postali su potpuno indifirentni na sudbinu njihovih prijedloga u Skupstini.

Veci dio opozicije se ponasa kao da nije zainteresiran da preuzme odgovornost. Socijalni I drugi fondovi kojima se sarmiraju glasaci su prazni, a mjere koje se za ekonomski spas kantona apsolutno moraju poduzeti nepopularne.

Jedini racionalan, i u interesu gradjana Sarajeva, izlaz iz ove izuzetno teske situacije je prihvatanje naseg prijedloga ; imenovanje nestranackog premijera i ministra finansija sa preciznim planom budzetske i komunalne konsolidacije, i vlada formirana od politickih subjekata koji joj mogu omoguciti stabilnu skupstinsku podrsku.

p.k.

p.s.

Po mojoj racunici – ako GRAS mjesecno pravi gubitak od 1.5 km to znaci da je tokom danasnje devetosatne sjednice sprckao nesto vise od 18 000 km poreskog novca.

p.k.

24.11.2011 05:30:23

Poslanicka pitanja: 1) Na prvoj sjednici smo pokrenuli inicijativu kojom bi se u Kantonu Sarajevo ukinula diskriminacija prema onim gradjankama i gradjanima koji se izjasnjavaju kao Ostali. Inicijativa je razmatrana na skupstinskim komisijama, mozete li nam reci, kada ce doci do njene realizacije? Ivan Brigic: Ustavna komisija je inicijativu razmatrala, napravila zakonska prijedloge i proslijedila Vladi na izjasnjavanje. (Moram reci: da sam kroz rad na ovoj inicijativi stekao veliko postovanje prema gospodinu Brigicu) 2) Zbog vozila GRASS-a koja su zbog remonta povucena iz saobracaja je u pojedinim dijelovima grada, na primjer na liniji Hrastovi 2, doslo do kolapsa javnog prijevoza. Moze li nam ministar saobracaja reci da li ce i kada doci do normalizacije javnog prijevoza? Odgovor je, ukratko, glasio: Ne moze. Ministar trazi tematsku sjednicu SKS na kojoj bi se raspravljalo samo o GRASS-u. Sjednica ce, navodno, biti zakazana, u decembru. *** Danis Tanovic – o prvavima boraca. Ja cu ovu priliku iskoristiti da iznesem nas generalni stav o nacinu na koji se status boraca rjesavao do sada. Braniti svoju zemlju u ratu je vise od moralne obaveze – to je pravna obaveza. Za one koji su tu patriotsku duznost prihvatili i izvrsili nasa drzava – koja danas i postoji zahvaljujuci njima – treba imati poseban odnos. Ali mi ne smatramo da se zahvala za njihovo pozrtvovanje i hrabrost treba iskljucivo tretirati kao novcani iznos koji im se mjesecno isplacuje. Time se, mi smatramo, njihov patriotizam svodi na ucestvovanje u placenickoj vojsci. Mi smatramo da je drzava, naravno, trebala preuzeti brigu o borcima i o njihovim porodicama ukoliko su poginuli ili su radno onesposobljeni, ali smatramo da je onima koji su u stanju trebalo odmah nakon rata pomoci da se vrate u normalan zivot i da svojim radom i znanjem obezbjedjuju svoj i zivot svoje porodice. Trebalo im je omoguciti, i njihovoj djeci, obrazovanje ili prekvalifikacije po izboru i talentu, na racun drzave, uspostaviti transparentan i pravedan sistem njihove prednosti u rjesavanju stambenog pitanja, dobivanju posla i pravo na pojacanu ljekarsku brigu.   Nacinom na koji se do sada rjesavalo pitanje statusa boraca drzava ih je dovela u poziciju da su oni postali potpuno ovisni od pomoci koju primaju od drzave, a iznos te pomoci, s druge strane, je toliki da finansijski urusava drzavu za koju su se ti ljudi upravo i borili. Politicke partije cesto manipulisu ovom populacijom pretvarajuci ih pred svake izbore nerealnim obecanjima u svoju glasacku masinu. Ja se nadam da cete ovo sto govorim shvatiti ne kao napad na borce nego upravo obrnuto, kao poziv da se njihovim statusom pozabavimo na nacin koji ce ih vratiti u ekonomski i socijalni razvoj nase zemlje i omoguciti im u zemlji za koju su se borili zive posteno i dostojanstveno od svog rada i znanja.   *** Prijedlog zakona o pružanju besplatne pravne pomo?i (hitni postupak)   Ovaj zakon je nesumnjivo potreban, ali mi ne vidimo razloga da ne ide u redovnu proceduru. Zapravo cak i povrsni pregled nacrta ukazuju da se na ovom zakonu jos treba raditi.   Recimo, clan 12., kaze, da Zavod pocinje sa radom danom postavljenja direktora… Gospodo, ne osniva se, ili se mozda osniva?, vi recite, ovaj zavod zbog direktora. Zavod pocinje sa radom onda kada je spreman da gradjanima pruzi uslugu zbog koje je osnovan. U sljedecem, clanu 13., se kaze da direktor u roku od 30 dana od imenovanja mora donijeti pravilnik o unutrasnjoj organizaciji zavoda. Postavite znaci direktora koji onda donosi pravilnik po kojem ce raditi?   Ali to su, ja se nadam, greske normotehnicke prirode i bice tokom javne rasprave nadam se uskladjene sa zakonima, praksom i namjerom predlagaca.   Ono sto je po nama najbitnije je sljedece… Zakon predvidja osnivanje kantonalnog zavoda za besplatnu pravnu pomoc . Dakle, osniva se jos jedan budzetski korisnik, koji ce imati direktora, sekretaricu, vozaca, uposlenike i sve ono sto jedna javna institucija mora imati da bi radila svoj posao. Znaci, umjesto da smanjujemo, povecamo teret na ledjima poreskih obveznika. Nije dovoljno to sto izdrzavaju 14 vlada i stotine ministara i drzavnih agencija i cega sve ne, u zemlji od 4.5 miliona stanovnika. Ja cu vas podsjetiti da ne postoji niti jedna ozbiljna ekonomska analiza radjena o nasoj zemlji koja kao jedna od kljucnih prepreka za pozitivan ekonomski razvoj ne navodi preveliku administraciju, administraciju ciji troskovi toliko opterecuju budzete da njihovi korisnici kad podijele plate i utrosni materijal skoro i nemaju para da sprovode programe zbog kojih su osnovani.  Ako se premijer ne slaze sa ocijenom da imamo prekobrojnu i nefikasnu administraciju onda je nas problem i tezi,  jer je prihvatanje cinjenice da problem postoji preduslov za trazenje rjesenja.   Mozda je moguce ovaj servis gradjanima formirati od onih uposlenika u administraciji koji imaju radno mjesto ali imaju malo ili nimalo posla ili rade nesto sto nam ne treba samo da bi radili. Mi moramo smanjiti administraciju za najmanje 5-6 posto da bismo dostigli evropske standarde.  MI smo svjesni da u zemlji u kojoj je skoro polovina radnog stanovista nezaposleno masovno otpustati ljude nije rjesenje, ali smatramo da se svaka prilika – a ovo jeste prilika – mora iskoristiti da se drzavna sluzba ucini finansijski podnosljivom za poreske obveznike i da im se obezbjedi servis po najvisim evropskim standardima.   Dakle, Predlazemo vam da razmislite o mogucnosti da ako moramo, a moramo, formirati sluzbu za besplatnu pravnu pomoc, to uradite prostornom i kadrovskom racionalizacijom onoga sto kao poreski obveznici vec placamo, a ne treba nam.   ***  Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o osnovnom odgoju i obrazovanju.   Vlada je  prihvatila amandman Nase stranke koji glasi:   „U školama je zabranjeno isticanje simbola drugih država (zastave, grbovi stranih država i sl.) izuzevši odjeljenja iz ?lana 30, stav 1 ovog zakona; bilo kakvih simbola, fotografija ili objekata koji se odnose na politi?ke stranke, pokrete, lidere; simbola, fotografija ili objekata koji se odnose na bilo koji rat osim u?ila u kabinetima koji su nužni za izu?avanje programskih sadržaja”.     Dio naseg istupa…   Mi sa zaljenjem konstatujemo da je ovim zakonom narusena sekularnost drzave BiH kakvu mi smatramo adekvatnom za jednu multietnicku i multireligisjku drzavu koja je platila ogromnu cijenu za svoje istorijsko pravo da kao takva opstane. Vjera i sloboda vjere je neotudjivo i neprikosnoveno licno pravo svakog gradjanina Bosne i Hercegovine i spada u red fundamentalnih principa bas kao i odvojenost crkve i drzave. Sekularnost Bosne i Hercegovine je presucena u Ustavu BiH i zakoni poput ovoga u kojima se drzava pojavljuje kao finansijer vjerskih aktivnosti u obdanistima i skolama s pravom budi sumnju da to nije slucajno. Nas stav da religiji nije mjesto u javnom obrazovnom sistemu vam je vjerovatno poznat i ja znam da smo mi, barem u ovoj Skupstini, jedina stranka koja tako smatra.  Ali dozvolite mi da iznesem primjedbe na princip po kome vi tretirate ovo pitanje… Poreski obveznici kantona Sarajevo finansiraju vjeronauk. Dakle, svi poreski obveznici ga finansiraju – nemaju izbora. Moze li mi neko reci u koliko skola postoji katolicki ili pravoslavni vjeronauk ili judaizam? Neko ce mozda reci da nema dovoljno polaznika ili da te konfesije nemaju predavace… Pa zasto onda pravoslavna crkva u Sarajevu vec trecu godinu pise ministrarstvu obrazovanja moleci ih da im odobri 30 hiljada maraka za autobus kojim bi jednom sedmicno skupili djecu koja zele pohadjati tu vrstu aktivnosti. Zbog ignorisanja njihovog zahtjeva ta djeca sada jednom sedmicno idu u Istocno Sarajevo jer ono sto je njihovim vrsnjacima omoguceno u kantonu oni mogu ostvariti samo u RS-u. Dakle, da ponovim, Nasa stranka smatra da je prisustvo religije u predskolskim i obrazovnim ustanovama princip koji niti je primjeren niti koristan za buducnost multietnicke zemlje kakvu zelimo izgraditi, ali ako vi koji smatrate da je to dobro i da je dobro za svakoga onda nadjite nacina da to obezbjedite za svakog gradjanina ovog kantona bez obzira na njegovu vjeru.     ***  Nacrt budžeta Kantona Sarajevo za 2012. godinu   Dio naseg istupanja..   Prije nego sto predjem na pojedinosti dozvolite da predlagacu uputim kritiku jer nam je ovaj vazan dokument dostavio u formi koja je. pa skoro, nemoguca za analizu. Imam velike zamjerke na obrazlozenja, i uvode, koja se ponavljaju na vise mjesta, a napisana su tako da ne sluze razumijevanju ovog budzeta. Analize i projekcije su prepisane iz drugih dokumenata, najcesce iz onih koji izdaje ili prevodi Centralna banka, a sam predlagac nije osjecao potrebu da ista kaze o eventualnim strukturalnim reformama u vladinoj potrosnji i socijalnim davanjima koja je uradio u 2011 ili namjerava sprovoditi u 2012 godini.  Na str. 18. recimo,.. Kao obrazlozenja se daju makroekonomske projekcije za BiH koje su pravljene u 2009.g. i totalno su nerealne.  Naprimjer, realni rast BDP za BiH u 2012.g. je u tabeli u Obrazlozenjima (str. 18) projeciran na 5,5%, a aktuelne prognoze, i domacih i stranih analiticara, kazu da ce biti oko 1%. Ova prognoza ukazuje na to da je planirano povecanje prihoda od poreza za 2012 nerealno – jer vi planirate da ce ti prihodi rasti 7%, odnosno kod prihoda od indirektnih poreza planirate rast od 10%. Iskreno, ja bih volio da ste vi u pravu, ali mislim da niste. Dalje u obrazlozenjima kazete: “Dokumentom okvirnog Budžeta Kantona Sarajevo 2012.-2014. definisana je SREDNJORO?NA FISKALNA STRATEGIJA sa osnovnim naznakama: Srednjoro?na ekonomska prognoza Glavne pretpostavke za ispunjenje srednjoro?nog makroekonomskog cilja, jakog privrednog rasta BiH, i dalje je ubrzano sprovo?enja strukturalnih reformi realnog, finansijskog i javnog sektora (kroz reorganizaciju i racionalizaciju vladine potrošnje), što ?e voditi poboljšanju konkurentnosti i fleksibilnosti ekonomije, pove?anju štednje i investicija, te višem nivou izvoza. Klju?ne uloge za postizanje ovih ciljeva imat ?e poboljšanje investicione klime, daljnje usaglašavanje poslovne legislative sa standardima Evropske unije, ubrzanje administrativnih procedura, poboljšanje produktivnosti bosanskohercegova?ke ekonomije kroz restruktiranje preduze?a i nastavak procesa privatizacije.”   To kazete u obrazlozenju ali analiza budzeta koji predlazete za 2012 pokazuje da niti jedan njegov segment nije usmjeren na ostvarivanje niti jednog od ovih ciljeva fiskalne strategije koje ste sami sebi zadali.    Poboljsanje investicione klime u Kantonu Sarajevo se znacajno moze ostvariti kroz, recimo, dva projekta, koje je Nasa stranka jos prije dvije godine predlagala Gradskoj Upravi Sarajeva:  Osnivanje Kantonalnog Centra za podrsku investitorima i preduzecima. Takav Centar postoji u Zenicko-Dobojskom kantonu i osnovni zadatak mu je pruziti puno podrsku preduzecima u dobijanju razlicitih dozvola koje izdaje Kanton. Osoblje ovog Centra treba se formirati na osnovu preraspodjele zadataka zaposlenih u Vladi Kantona. Procjenjujemo da bi se ovaj projekat mogao realizovati sa malim sredstvima, napr. 50.000 KM u 2012.g. Ministrastvo privrede treba biti zaduzeno za realizaciju ovog projekta koji bi poboljsao investicionu klimu i pojacao prihodnu, vama ocigledno slabiju stranu, budzeta. Drugi projekat koji bi znacajno poboljsao investicionu klimu je implementacija procesa koji se s pravom zove “Giljotina propisa” i sluzi za uklanjanje nepotrebnih administrativnih procedura. Ovaj proces je u periodu 2008-2010 jednim djelom sproveden u opstini Novo Sarajevo, i rezultirao je znacajnim ustedama za preduzeca na tom podrucju, ali je za njegovu punu implementaciju – a to bi znacilo drasticno smanjenje papira koje gradjani moraju vaditi, fotokopirati i ovjeravati u svakodnevnom zivotu -  neophodno taj isti proces pokrenuti u legislativi Kantona Sarajevo.  Prema nasim saznanjima, nista od ovih prijedloga na nivou kantona nije uvazeno. U ovoj i slijedecoj godini ovaj projekat cija je osnovna zadaca da smanji birokratske barijere za investicije ce biti implementiran u Kantonu Bihac i Tuzla. Kanton Sarajevo nije iskazao interes za ucesce u ovom projektu, iako za njegovo sprovodjenje nisu potrebna nikakva znacajna finansijska sredstva, ali je neophodno radno anagzovanje osoblja vise ministarstava u identifikaciji prepreka za ubrzanje privrednog rasta i prijedlog promjena legislative. Nosilac ovog projekta bi takodje trebalo biti Minisitarstvo privrede.    Nacin finansiranja budzeta u 2011. i planirani nacin za 2012 ukljucuje velika zaduzivanja, koja ce posebno opteretiti budzet u 2013.g. Servisiranje ovih kredita ce porasti od 17 miliona u 2011.g. na  21 milion u 2012, zatim na 41 milion u 2013 i 51 milion u 2014.g. (str. 182 i 184).  S druge strane, ocekivana privredna kretanja u narednom srednjorocnom periodu ukazuju na znacajan rast budzetskog deficita KS i daljne smanjivanje ulaganja u razvoj. Drugim rijecima, ako ne mislimo zbog nas i saa dovesti u skoroj buducnosti ovaj kanton pred bankropt neophodno je vec sada krenuti u ustede na administratvnim troskovima i socijalnim davanjima. Takvih, neophodnih, usteda u ovom nacrtu budzeta za 2012.g. nema.   Kao sto nema ni dovoljno informacija o efikasnoj i pravovremenoj implementaciji kredita koji su vec uzeti. Jedino je jasno da je kredit IBRD-a  za Projekat otpadnih voda postao efektivan 17. jula 2010.g., ali da se sredstva jako sporo povlace – od 48 miliona vrijednosti projekta, do 30. septembra je realizovano manje od 1% (413.118 KM- str. 188).    Vidim da u ovom Nacrtu budzeta nisu predvidjena sredstva od MMF-a  u iznosu od 35 miliona, sto je ispravno. Bilo bi, naravno, porazavajuce, da vi imate informaciju da cete ipak dobiti ta sredstva i da cete ih uvrstiti u ovaj dokument nakon javne rasprave i tako onemoguciti ucesnicima javne rasprave da uticu kako ce i gdje ta sredstva biti utrosena.    Kapitalni projekti se uglavnom odnose na infrastrukturu, sto je sigurno neophodno za KS, ali su izuzetno mala izdvajanja predvidjena za poslovnu infrastrukturu – samo 420.000 KM za infrastrukturno uredjenje i rjesavanje imovinsko-pravnih odnosa u industrijskim zonama Ilijas, Hadzici, Vogosca i Ilidza. Veca ulaganja u ovu oblast mogla bi stimulisati nove investicije i direktno doprinjeti privrednom rastu i vecem zaposljavanju.   Za kraj sam ostavio ono sto u ovom budzetu drzimo za dobro. Prije svega, pohvalno je da prvi put u posljednjih sedam godina nacrt budzeta dolazi pred Skupstinu u vrijeme koje zakon propisuje. To je izuzetno vazno. Time se izbjegavaju situacije u kojima se kanton, kao je to bio obicaj u prethodnih sedam godina, do proljeca iduce godine finansira po odluci o privremenom finansiranju a ovaj najvazniji godisnji dokument usvaja kad aje godina za koju vazi vec uveliko odmakla. Druga, izuzetno vazna, i moram reci za nas odlucujuca, karkateristika ovog budzeta je sto pravi znacajan zaokret u tretiranju javnog sektora i to, po nama, onih njegovih najvaznijih segmenata. Ovim budzetom zaustavljeno je unistavanje sistema obrazovanja, kulture, sporta i zdravstva. Pozicije sa kojih se finansiraju javne ustanove iz ovih oblasti su znacajno povecane i skoro vracene na nivo na kojem su bile prije dolaska prethodne vlasti. Mi smatramo da su ova tri segmenta, obrazovanje, kultura i zdravstvo stubovi za izgradnju ljepse i bolje Bosne i Hercegovine od ove u kojoj sada zivimo i da je svaka investicija u njih ulaganje u buducnost. Sve kljucne kulturne institucije su podrzane u ovom budzetu i premijer je svoj ekpoze u ovom dijelu zaista pretvorio iz rijeci u dijela. Posebno moram istaci znacajnu podrsku projektu Ars Aevi, podrsku novom festivalu klasicne muzike i povecano ulaganja u masovni sport. Siguran sam da je za povecanje ulaganja u sport najvise zasluzan moj kolega i politicki protivnik Dino Konakovic i ja mu na tome cestitam.   Nasa podrska prijedlogu budzeta, nakon javne rasprave, zavisice od korekcija na prihodovnoj strani koje cemo tokom javne rasprave podnijeti kao amandmane.   p.k.

11.11.2011 11:27:30

SARAJEVO 12.11.2011.g. (SUBOTA); IMPORTANNE CENTAR, OD 17:30 DO 19.00 SATI Izabrani predstavnici sa kojima ?ete imati priliku razgovarati su:  Segmedina Srna-Bajramovi?, SDP,  Elmedin Konakovi?, SDA, Kenan Ademovi?, SBB,  Besim Mehmedi?, SBiH,  Zaim Backovi?, BPS, Predrag Kojovi?, NS.12.11.2011.g. (SUBOTA); IMPORTANNE CENTAR, OD 17:30 DO 19.00 SATI   Izabrani predstavnici sa kojima ?ete imati priliku razgovarati su:  Segmedina Srna-Bajramovi?, SDP,  Elmedin Konakovi?, SDA, Kenan Ademovi?, SBB,  Besim Mehmedi?, SBiH,  Zaim Backovi?, BPS, Predrag Kojovi?, NS. SARAJEVO 12.11.2011.g. (SUBOTA); IMPORTANNE CENTAR, OD 17:30 DO 19.00 SATI   Izabrani predstavnici sa kojima ?ete imati priliku razgovarati su:  Segmedina Srna-Bajramovi?, SDP,  Elmedin Konakovi?, SDA, Kenan Ademovi?, SBB,  Besim Mehmedi?, SBiH,  Zaim Backovi?, BPS, Predrag Kojovi?, NS.SARAJEVO 12.11.2011.g. (SUBOTA); IMPORTANNE CENTAR, OD 17:30 DO 19.00 SATI   Izabrani predstavnici sa kojima ?ete imati priliku razgovarati su:  Segmedina Srna-Bajramovi?, SDP,  Elmedin Konakovi?, SDA, Kenan Ademovi?, SBB,  Besim Mehmedi?, SBiH,  Zaim Backovi?, BPS, Predrag Kojovi?, NS.

24.10.2011 11:31:28

Dolaskom na sjednicu zastupnika SDA, koji se, ocigledno, pojavljuju samo kada je njihov glas neophodan Skupstina KS-a je usvojila zakon o koncesijama. Svi oni koji su godinama zloupotrebljavali javno dobro za licnu korist mogu se odmah sami prijaviti organima vlasti i priznati da su bez, ili bez, ugovora o koncesiji sticali licnu materijalnu korist od javnog dobra. Vlast ce im naplatiti maksimalnu kaznu od 15 000 km koju ovaj zakon propisuje za to djelo i abolirati ih od dosadasnjeg kriminala.   Pozicija je za ovaj zakon,dakle, uspjela obezbjediti 19 glasova.Volio bih da je neka od stranaka koje imaju klub zatrazio pojedinacno izjasnjavanje, pa da znamo ko je sve podrzao ovo “uputstvo za kradju javne imovine”. (U prolazu nam, meni i Danisu, jedan poslanik/ca kaze – za samo jedno v.d. mjesto u upravnim odborima, mogli su me imati do kraja mandata. To ta osoba rece i to bez trunke primisli da je to sto govori protivzakonito i krajnje nemoralno. Ali to je nacin ocigledno razmisljanja medju “iskusnim” politicarima).   ***  Na zakon o nacionalnim manjinama, koji je dobro uradjen, smo stavili dvije zamjerke. Prva. Zakon daje pravo pripadnicima nacionalnih manjina da mogu biti birani na sve funkcije u Kantonu Sarajevo. Ali to jednostavno nije i nece biti sprovedivo dok se ne formalizira nasa inicijativa o izjednacavanju prava Ostalih. Nasa stranka je na prvoj – te na skoro svakoj narednoj – sjednici trazila promjenu pravilnika Skupstine I Ustava KS kako bi se onima koji se ne izjasnjavaju kao Bosnjaci, Srbi ili Hrvati omogucilo da budu birani na sve pozicije vlasti.    Druga.   Ministarstvo finansija je u svom misljenju o ovom zakonu jasno naglasilo da za njegovo sprovodjenje nema para. Svako, ko se imalo bavio, teorijom drzave i prava, zna da je za autoritet drzave pogubnije nesporovodjenje zakona koje je donijela nego njihovo odsustvo. U diskusiji, koja je uslijedila, pojedini poslanici/ce su kao i prije par mjeseci pokazali nerazumjevanje razlike izmedju pojmova nacionalna manjina i Ostali u ustavno pravnom smislu, kao i neprihvatanje cinjenice da je Evropska konvencija o ljudskim pravima integralni I normativni dio naseg drzavnog, entitetskih I kantonalnih Ustava.   ***  Pohvalili smo zakon koji je minister Jusic, uz pomoc pomocnice Krvavac, danas posalo u javnu raspravu a tice se sakupljanja komunalnog otpada. Sugerisali smo da se u zakonu daju veca ovlastenja komunalnim redarima kao sto su pravo na legitimisanje lica koje krsi zakon i naplata kazne.     p.k.

20.10.2011 16:57:01

*** Mogucnost poslanickih pitanja I inicijativa iskoristio sam za sljedece. Pitao sam; -ministricu pravde da li je krivicno nekaznjavanje uslov za obavljanje funkcije direktora javne ustanove, i, ako jeste, da li je taj uslov ispunjen i u slucaju direktora Doma Bjelave? -premijera, da li ce i sta uciniti da jedna od najvrednijih kolekcija moderne umjetnosti u Evropi – a koja je sada skrivena od ociju javnosti u Skenderiji – bude otvorena za skole, gradjanke I gradjane i turiste? (Njeno “skrivanje” poreski obveznici vec finansiraju sa par stotina hiljada maraka godisnje) – ministra Jusica, da li planira rijesiti sakupljanja smeca u zonama od izuztenog znacaja, kao sto su stari grad, ulica Branilaca, Ferhadija, Titova, itd…(Njegova pomocnica Zijada Krvavac pripremila odlican zakon o sakupljanju otpada koji nazalost danas nije dosao na red) – ministra Sendica, koliko je kazna za nekoga ko bude uhvacen da je bez, ili preko, ugovora o koncesiji prisvojio javno dobro i stekao protivpravnu korist od, recimo, 100 000 km ? (Maksimalna kazna predvidjena prijedlogom zakona – 15 000km) ***  Kada se nacrt zakona o koncesijama, jos u proljece, pojavio kao tacka dnevnog reda na Skupstini Danis i ja smo pozdravili zelju vlade da napokon zakonski uredi podrucje koje je vrvilo od korupcije i kriminala. Od rata do danas kriminalci prodaju ono sto zakon definise kao javno dobro, potplacuju inspektore, vlast i policiju da zmiri, i milione pritivpravno stecenih maraka stavljaju na svoje racune u inostranstvu. Zakon je, smatrali smo tada, u najvecem dijelu dobro napisan. Nase tadasnje zamjerke su se mogle svesti na dvije stvari za koje smo smatrali da ce ih Vlada, vrlo lako, u javnoj raspravi korigovati. Naime. U kaznenim odredbama zakon za onoga ko bez ili preko ugovora o koncesiji stekne protivpravnu korist kaznjava sa maksimalnih 15 000 km. Rekli smo tada da ovo nije odredba zakona o koncesiji nego uputstvo za kriminal koje prestupnika upucuje da mu je isplativo krasti samo ukoliko je njegova korist veca od navedenog iznosa. Sugerisali smo predlagacu zakona da osim novcanih kazni, koje su po nasem misljenju morale biti daleko vece, ustanovi i oduzimanje sve protivpravno stecene imovine ili licne imovine u toj vrijednosti, te zabranu sklapanja koncesionih ugovora na odredjeno, recimo 5 ili 10 godina, vrijeme. (Predstavnici Nase stranke su te nase sugestije podnijeli i na javnim raspravama koje su povodom donosenja ovog zakona zakazane.) Druga zamjerka se odnosila na proceduru za odobrenje koncesije a koja zahtijeva saglasnost opstinskog vijeca na cijoj se teritoriji nalazi koncesiono dobro. Smatrali smo da je potrebno pronaci model koji bi s jedne strane omogucio kantonu da u ime interesa sire zajednice sklapa koncesione ugovore ali i zastitio pravo gradjanki i gradjana da upravljaju javnim dobrima u opstini u kojoj zive. Nazalost ni jedna od ove dvije zamjerke nije usla u prijedlog zakona koji je danas stavljen na dnevni red. (Objasnjenja su za inteligentnog covjeka uvredljiva. Pisao sam o tome prosli put. Kad mi kazu da se auta parkirana na trotoarima ne smiju odnositi paukom ili demobilizirati lisicama, da nasi policajci ne smiju reagovati na krsenje zakona koje se odvija pred njihovim ocima, da ne smiju otpustiti cuvara u cijoj je smijeni pokradena imovina koju cuva itd zbog “evropskih normi” oni valjda pretpostavljaju da niko osim njih nikada nije bio u Evropii i vidio da to jednostavno nije tacno.)  Vlada je zakon stavila uprkos zakljucku zakonodavne komisije koja je upozorila na cinjenicu da je zakon u koncesijama na fedralnom nivou vec u proceduri i da je bolje sacekati nego naknadno usaglasavati. Rasprava o prijedlogu zakona trajala je – najcesce nepotrebno jer je amandmanska faza prosla – satima i kada je Vladi – nakon dvije pause u kojima se pokusalo “premuntati” pojedine poslanike -  postalo jasno da nece biti u mogucnosti da obezbjede 18 neophodnih glasova predsjedavajuca se iznenada prehladila I prekinula sjednicu.  *** S obzirom da je ovo vec treci ili ne znam koji put da se sjednice prekidaju zbog slicnih situacija mislim da je vrijeme da se pocne razgovarati o stvarnim, a ne pojedinacnim, razlozima zbog kojih je ova Vlada, cini mi se, nemocna da  krene u reforme nefunkcionalnog administrativnog sistema i iniciranje ekonomskog ciklusa. Moj generalni stav, da je SDA stranka koja je, u politickom smislu, ubjedljivo najvise nastetila Bosni i Hercegovini je, vjerovatno, vec poznat pa da se moj negativan stav o radu prethodne kantonalne Vlade ne bi pripisao mom otvorenom neprijateljstvu prema njima, najbolje se o radu te Vlade informisati citanjem onoga sto je g. Music, tada poslanik, govorio o njima. Za one kojima je mrsko da to traze po web stranici kantona, ja cu sumirati – sve najgore.  Cinjenica je, a ne politicka ocjena medjutim, da je tadasnja vlast, koja se sastojala od koalicije SDA – SBiH, sprckala 4 budzeta od po skoro milijardu km, ne radeci nista – odnosno nanoseci stetu, sto je jos gore – i optuzujuci jedni druge za opstrukciju. Nakon sto su glasaci na izborima 2010 godine jasno dali signal da zele promjene SDP, kao stranka sa najvise osvojenih glasova, spasava SDA od odlaska u opoziciju ulazeci u koaliciju sa njima i masuci papirom prepunim obecanja gospodina Tihica. (Koliko je SDA bila spremna za promjene – barem u KS – najbolji govori to da se nisu udostojili da izvrse hokejasku zamjenu svojih ministara nego su ostavili one iste ljude koje su glasaci kaznili.) Mi smo vec tada odmah nakon ulaska u SKS, na upite novinara sta mislimo, rekli da smatramo da je to neprirodna koalicija, jer je SDA dio, i to mozda najveci, problema u nasem kantonu, a i zemlji, a ne rjesenje. (Kada SDP pokusa da smijeni neefikasna ili krimogena rukovodstva javnih preduzeca i institucija SDA povuce rucnu. Kada SDP pokusa da povuce crte izmedju drzave I relgije u obrazovnom sistemu SDA povuce rucnu.)  Mene, niti bi bilo koga trebalo, ne zanimaju unutarstranacke borbe u SDA. Fucka mi se i za Tihicevu i za Setinu struju i kad bi se mene pitalo najvecu bi uslugu ucinili ovoj zemlji da se i jedni i drugi povuku iz politickog i javnog zivota.  Ali ono sto me se tice je stanje u kojem se KS nalazi, a pogotovo stanje u kojem ce se nalaziti u narednih par godina kada ce poceti otplata stranih kredita od kojih smo finansirali budzetske deficite u proslim godinama, a koje nismo, kao sto je trebalo, iskoristili da restruktuiramo preduzeca koja stvaraju milionske godisnje gubitke. (Budzet KS ce, vrlo izvjesno, u narednih par godina manji nego sto je ove godine.) Umjesto da smo dobili Vladu – a izbor Fikreta Musica za mandatara je bio dobar pocetak –  ciji su ministri spremni da preuzmu odgovornost za svoje resore i krenu u reforme koje su zacrtane evropskim putem BiH pa i u famoznoj platformi  dobili smo ono sto smo imali  u prethodnom sazivu. Na vlasti od kantona pa do drzavnog nivoa imamo dvije stranke cije se koaliciona suradnja iscrpila podjelom ministarskih i drugih fotelja. Steta. Neponovljiva steta.  p.k. p.s. Jedna ispravka vijesti u medijima. I Danis i ja cemo se odazvati i ucestvovati na sjednicama svaki put kada predsjedavajuca zakaze jer vjerujemo da su nas gradjani birali da sjedimo u sali, a ne, u hodniku, ispred nje. p.p.s. Ironicno je, naravno, da je NS bezbroj puta pred izbore govorila glasacima da od stranaka za koje ce glasati traze ne samo odgovor na pitanje, sta ce uraditi?, nego i s kim ce to uraditi.

06.10.2011 07:42:02

Ja sam vec nekoliko puta govorio o tome da smatram da vlada mora imati pravo da na celo kljucnih kantonalnih preduzeca i institucija postavi ljude za koje smatra da ce najbolje provoditi njenu politiku. Uzmite vlast ali preuzmite i odgovornost koja sa njom dolazi. Ja apelujem na vas da u upravljacke strukture ovih drzavnih insitucija cije plate i rad finansiraju svi gradjani naseg kantona ne postavljate ljude koji su nemoralni i nestrucni i koji ce  umjesto interesima gradjana sluziti svojim licnim ili stranackim ciljevima.  Jednom rijecju, apelujem na vas da se ne ponasate kao prethodne vlade.   Kazem to jer stalno slusam od vasih ministarki i ministara da je stanje u kojem ste zatekli ova preduzeca i institucije - da citiram – uzasno i da ste najveci dio svog dosadasnjeg mandata potrosili pokusavajuci da sagledate ekonomsku i politicku dubiozu koja vam je ostavljena. Danas je pred nama vas prijedlog nove ali privremene upravljacke strukture u javnim preduzecima. Mi smo ocekivali da cete odmah po preuzimanju vlasti, na drugoj sjednici, izaci sa ovim prijedlogom i pravo da vam kazem nije mi jasno zasto niste. Ako vam je skoro godinu dana bilo potrebno da sa svojim koalicionim partnerom usaglasite podjelu ovih pozicija onda samo mogu da zamislim kako ce tesko biti postici dogovor o drugim, vaznijim i delikatnijim stvarima.   Ali to su vasi problemi, sami ste ih birali.  I da zavrsim. Ja sam vam premijeru vec bezbroj puta rekao da cete za svaku u proevropsku reformu, za svaki potez u pravom smjeru imati podrsku poslanika iz Nase stranke. Smjena dosadasnjih upravljackih struktura u javnim preduzecima i institucijama naseg kantona je takav korak i mi cemo ga podrzati. Ali cemo vas i mi, a nadam se i glasaci , drzati odgovornim za rad ljudi koje cete danas postaviti.   *** Danasnja sjednica je bila vrlo, hm, emotivna. Cule su se rijeci za koje sam mislio da pripadaju proslosti. Zamjereno je, na primjer, Predsjedavajucoj sto je sa tri prsta izgestikulisala sekretaru da su za jednu od odluka tri glasa bila protiv, dok je podizanje jednog prsta u vis poslanik opravdao pozivanjem na “jedinog koji je iznad svih nas”.   U skoro svim bitnim danasnjim odlukama vlada je dobila najcesce 18, i par puta 19, glasova sto znaci da je glas NS-a bio odlucujuci.   *** Pita me jedna kolegica poslanica, u jednoj od mnogih nepotrebnih pauza- sta su vam dali da ih podrzite? Svako o svemu misli iz svoje perspektive i poslanici koja prodaje svoj glas izgleda prirodno “da se to tako radi”. Odgovorio sam joj isto sto i premijeru Musicu uvijek kazem; nista ne kupujemo a za svaki dobar potez placamo s dva glasa.   *** Uvijek sam u soku kad mi neko na pitanje, zasto se auti parkirani na trotoarima ne odnose ili stavljaju pod lisice?, kaze da nam ne daju evropski zakoni. Ne sokira me to sto znam da to sto kazu nije tacno, nego to sto oni misle da bi iko normalan povjerovao u to.   *** Ivan Brigic, opet u jednoj od pauza, me jako obradovao. Ustavno-pravna komisija koju on vodi, kaze mi, bavi se rjesenjima za inicijativu koju sam pokrenuo na prvoj sjednici a to je da se onima koje Ustav, sramotno, naziva Ostali omoguci da budu ravnopravni bar u Skupstini kad ne mogu u cijeloj svojoj zemlji. (Moram, takodje, priznati da ima u Domu naroda, u strucnoj sluzbi, jedan mladi, odlican covjek i pravnik, Aldin – i njegov mladjahni tim, Djana,…. –  koji je ozbiljno zaktrljao istu ovu nasu inicijativu tamo. On mi daje nadu da mozda nesto slicno bude i na federalnom nivou)    ***   Zaista je steta sto je SDP odabrao – a znam da nije bilo lako – SDA. Nadao sam da ce SDA bar malo pognuti glavu kada na vladi zajedno budu kopali po smecu od politike koje su ostavili u prethodnom mandatu. Ali ne. Javno istupaju kao opozicija, a glasaju kao pozicija. Ako im pase.    *** Slusam danas nastupe kolege Nasera Nabila.  Kao i uvijek. Pametan, precizan i pristojan. Volio bih da je u Nasoj stranci.   *** Godinu dana od izbora nove vlasti se priblizava. Toliko smo nade polozili u novu vlast i premijera a u kantonu i gradu jos nikakvih promjena.       p.k.

19.09.2011 09:06:26

Za danas u 9 zakazana Skupstina Kantona Sarajevo nije, kako je to navodno izjavila predsjedavajuca prof. Malic, otkazana zbog nedostatka kvoruma. U sali se, u momentu obznanjivanja odluke Kolegija,  nalazilo najmanje 20 poslanika sto je sasvim dovoljno za legitiman i legalan rad Skupstine. Razlog otkazivanja je odbijanje poslanika SDA da iz svojih stranackih kancelarija sidju u skupstinsku salu. Razlog su vjerovatno nesuglasice vezane za danas najavljenu “sjecu knezova”, odnosno rukovodstava javnih preduzeca i institucija. Ali to je u ovom momentu nebitno. Ono sto je, po meni, bitno je sljedece: Borba protiv kriminala i korupcije, protiv nestrucnosti i bahatosti se u jednom, rekao bih najvecem, dijelu upravo i sastoji u uklanjanju posljedica koje SDA ostavila, i jos ostavlja, za sobom otkako je na, i u, vlasti. Ako je SDP zaista zelio, ili jos uvijek zeli, pretvoriti svoju platformu iz mrtvog slova na papiru u akcioni program onda je izbor SDA za koalicionog partnera pocetnicka politicka greska. (Princip po kome su bivsi lopovi potencijalno najbolji zastitari u slucaju SDA ocigledno ne funkcionise) p.k. p.s. Zao mi je sto je 300 hiljada nenacionalistickh, lijevo orijentisanih glasova, (zlo)upotrebljeno kako bi se stranka odgovorna za sadasnje lose ekonomsko i politicko stanje u zemlji zadrzala u vlasti i spasila od razocaranosti sopstvenih glasaca.