24.11.2011 05:30:23
Poslanicka pitanja: 1) Na prvoj sjednici smo pokrenuli inicijativu kojom bi se u Kantonu Sarajevo ukinula diskriminacija prema onim gradjankama i gradjanima koji se izjasnjavaju kao Ostali. Inicijativa je razmatrana na skupstinskim komisijama, mozete li nam reci, kada ce doci do njene realizacije? Ivan Brigic: Ustavna komisija je inicijativu razmatrala, napravila zakonska prijedloge i proslijedila Vladi na izjasnjavanje. (Moram reci: da sam kroz rad na ovoj inicijativi stekao veliko postovanje prema gospodinu Brigicu) 2) Zbog vozila GRASS-a koja su zbog remonta povucena iz saobracaja je u pojedinim dijelovima grada, na primjer na liniji Hrastovi 2, doslo do kolapsa javnog prijevoza. Moze li nam ministar saobracaja reci da li ce i kada doci do normalizacije javnog prijevoza? Odgovor je, ukratko, glasio: Ne moze. Ministar trazi tematsku sjednicu SKS na kojoj bi se raspravljalo samo o GRASS-u. Sjednica ce, navodno, biti zakazana, u decembru. *** Danis Tanovic – o prvavima boraca. Ja cu ovu priliku iskoristiti da iznesem nas generalni stav o nacinu na koji se status boraca rjesavao do sada. Braniti svoju zemlju u ratu je vise od moralne obaveze – to je pravna obaveza. Za one koji su tu patriotsku duznost prihvatili i izvrsili nasa drzava – koja danas i postoji zahvaljujuci njima – treba imati poseban odnos. Ali mi ne smatramo da se zahvala za njihovo pozrtvovanje i hrabrost treba iskljucivo tretirati kao novcani iznos koji im se mjesecno isplacuje. Time se, mi smatramo, njihov patriotizam svodi na ucestvovanje u placenickoj vojsci. Mi smatramo da je drzava, naravno, trebala preuzeti brigu o borcima i o njihovim porodicama ukoliko su poginuli ili su radno onesposobljeni, ali smatramo da je onima koji su u stanju trebalo odmah nakon rata pomoci da se vrate u normalan zivot i da svojim radom i znanjem obezbjedjuju svoj i zivot svoje porodice. Trebalo im je omoguciti, i njihovoj djeci, obrazovanje ili prekvalifikacije po izboru i talentu, na racun drzave, uspostaviti transparentan i pravedan sistem njihove prednosti u rjesavanju stambenog pitanja, dobivanju posla i pravo na pojacanu ljekarsku brigu. Nacinom na koji se do sada rjesavalo pitanje statusa boraca drzava ih je dovela u poziciju da su oni postali potpuno ovisni od pomoci koju primaju od drzave, a iznos te pomoci, s druge strane, je toliki da finansijski urusava drzavu za koju su se ti ljudi upravo i borili. Politicke partije cesto manipulisu ovom populacijom pretvarajuci ih pred svake izbore nerealnim obecanjima u svoju glasacku masinu. Ja se nadam da cete ovo sto govorim shvatiti ne kao napad na borce nego upravo obrnuto, kao poziv da se njihovim statusom pozabavimo na nacin koji ce ih vratiti u ekonomski i socijalni razvoj nase zemlje i omoguciti im u zemlji za koju su se borili zive posteno i dostojanstveno od svog rada i znanja. *** Prijedlog zakona o pruanju besplatne pravne pomo?i (hitni postupak) Ovaj zakon je nesumnjivo potreban, ali mi ne vidimo razloga da ne ide u redovnu proceduru. Zapravo cak i povrsni pregled nacrta ukazuju da se na ovom zakonu jos treba raditi. Recimo, clan 12., kaze, da Zavod pocinje sa radom danom postavljenja direktora… Gospodo, ne osniva se, ili se mozda osniva?, vi recite, ovaj zavod zbog direktora. Zavod pocinje sa radom onda kada je spreman da gradjanima pruzi uslugu zbog koje je osnovan. U sljedecem, clanu 13., se kaze da direktor u roku od 30 dana od imenovanja mora donijeti pravilnik o unutrasnjoj organizaciji zavoda. Postavite znaci direktora koji onda donosi pravilnik po kojem ce raditi? Ali to su, ja se nadam, greske normotehnicke prirode i bice tokom javne rasprave nadam se uskladjene sa zakonima, praksom i namjerom predlagaca. Ono sto je po nama najbitnije je sljedece… Zakon predvidja osnivanje kantonalnog zavoda za besplatnu pravnu pomoc . Dakle, osniva se jos jedan budzetski korisnik, koji ce imati direktora, sekretaricu, vozaca, uposlenike i sve ono sto jedna javna institucija mora imati da bi radila svoj posao. Znaci, umjesto da smanjujemo, povecamo teret na ledjima poreskih obveznika. Nije dovoljno to sto izdrzavaju 14 vlada i stotine ministara i drzavnih agencija i cega sve ne, u zemlji od 4.5 miliona stanovnika. Ja cu vas podsjetiti da ne postoji niti jedna ozbiljna ekonomska analiza radjena o nasoj zemlji koja kao jedna od kljucnih prepreka za pozitivan ekonomski razvoj ne navodi preveliku administraciju, administraciju ciji troskovi toliko opterecuju budzete da njihovi korisnici kad podijele plate i utrosni materijal skoro i nemaju para da sprovode programe zbog kojih su osnovani. Ako se premijer ne slaze sa ocijenom da imamo prekobrojnu i nefikasnu administraciju onda je nas problem i tezi, jer je prihvatanje cinjenice da problem postoji preduslov za trazenje rjesenja. Mozda je moguce ovaj servis gradjanima formirati od onih uposlenika u administraciji koji imaju radno mjesto ali imaju malo ili nimalo posla ili rade nesto sto nam ne treba samo da bi radili. Mi moramo smanjiti administraciju za najmanje 5-6 posto da bismo dostigli evropske standarde. MI smo svjesni da u zemlji u kojoj je skoro polovina radnog stanovista nezaposleno masovno otpustati ljude nije rjesenje, ali smatramo da se svaka prilika – a ovo jeste prilika – mora iskoristiti da se drzavna sluzba ucini finansijski podnosljivom za poreske obveznike i da im se obezbjedi servis po najvisim evropskim standardima. Dakle, Predlazemo vam da razmislite o mogucnosti da ako moramo, a moramo, formirati sluzbu za besplatnu pravnu pomoc, to uradite prostornom i kadrovskom racionalizacijom onoga sto kao poreski obveznici vec placamo, a ne treba nam. *** Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o osnovnom odgoju i obrazovanju. Vlada je prihvatila amandman Nase stranke koji glasi: „U školama je zabranjeno isticanje simbola drugih drava (zastave, grbovi stranih drava i sl.) izuzevši odjeljenja iz ?lana 30, stav 1 ovog zakona; bilo kakvih simbola, fotografija ili objekata koji se odnose na politi?ke stranke, pokrete, lidere; simbola, fotografija ili objekata koji se odnose na bilo koji rat osim u?ila u kabinetima koji su nuni za izu?avanje programskih sadraja”. Dio naseg istupa… Mi sa zaljenjem konstatujemo da je ovim zakonom narusena sekularnost drzave BiH kakvu mi smatramo adekvatnom za jednu multietnicku i multireligisjku drzavu koja je platila ogromnu cijenu za svoje istorijsko pravo da kao takva opstane. Vjera i sloboda vjere je neotudjivo i neprikosnoveno licno pravo svakog gradjanina Bosne i Hercegovine i spada u red fundamentalnih principa bas kao i odvojenost crkve i drzave. Sekularnost Bosne i Hercegovine je presucena u Ustavu BiH i zakoni poput ovoga u kojima se drzava pojavljuje kao finansijer vjerskih aktivnosti u obdanistima i skolama s pravom budi sumnju da to nije slucajno. Nas stav da religiji nije mjesto u javnom obrazovnom sistemu vam je vjerovatno poznat i ja znam da smo mi, barem u ovoj Skupstini, jedina stranka koja tako smatra. Ali dozvolite mi da iznesem primjedbe na princip po kome vi tretirate ovo pitanje… Poreski obveznici kantona Sarajevo finansiraju vjeronauk. Dakle, svi poreski obveznici ga finansiraju – nemaju izbora. Moze li mi neko reci u koliko skola postoji katolicki ili pravoslavni vjeronauk ili judaizam? Neko ce mozda reci da nema dovoljno polaznika ili da te konfesije nemaju predavace… Pa zasto onda pravoslavna crkva u Sarajevu vec trecu godinu pise ministrarstvu obrazovanja moleci ih da im odobri 30 hiljada maraka za autobus kojim bi jednom sedmicno skupili djecu koja zele pohadjati tu vrstu aktivnosti. Zbog ignorisanja njihovog zahtjeva ta djeca sada jednom sedmicno idu u Istocno Sarajevo jer ono sto je njihovim vrsnjacima omoguceno u kantonu oni mogu ostvariti samo u RS-u. Dakle, da ponovim, Nasa stranka smatra da je prisustvo religije u predskolskim i obrazovnim ustanovama princip koji niti je primjeren niti koristan za buducnost multietnicke zemlje kakvu zelimo izgraditi, ali ako vi koji smatrate da je to dobro i da je dobro za svakoga onda nadjite nacina da to obezbjedite za svakog gradjanina ovog kantona bez obzira na njegovu vjeru. *** Nacrt budeta Kantona Sarajevo za 2012. godinu Dio naseg istupanja.. Prije nego sto predjem na pojedinosti dozvolite da predlagacu uputim kritiku jer nam je ovaj vazan dokument dostavio u formi koja je. pa skoro, nemoguca za analizu. Imam velike zamjerke na obrazlozenja, i uvode, koja se ponavljaju na vise mjesta, a napisana su tako da ne sluze razumijevanju ovog budzeta. Analize i projekcije su prepisane iz drugih dokumenata, najcesce iz onih koji izdaje ili prevodi Centralna banka, a sam predlagac nije osjecao potrebu da ista kaze o eventualnim strukturalnim reformama u vladinoj potrosnji i socijalnim davanjima koja je uradio u 2011 ili namjerava sprovoditi u 2012 godini. Na str. 18. recimo,.. Kao obrazlozenja se daju makroekonomske projekcije za BiH koje su pravljene u 2009.g. i totalno su nerealne. Naprimjer, realni rast BDP za BiH u 2012.g. je u tabeli u Obrazlozenjima (str. 18) projeciran na 5,5%, a aktuelne prognoze, i domacih i stranih analiticara, kazu da ce biti oko 1%. Ova prognoza ukazuje na to da je planirano povecanje prihoda od poreza za 2012 nerealno – jer vi planirate da ce ti prihodi rasti 7%, odnosno kod prihoda od indirektnih poreza planirate rast od 10%. Iskreno, ja bih volio da ste vi u pravu, ali mislim da niste. Dalje u obrazlozenjima kazete: “Dokumentom okvirnog Budeta Kantona Sarajevo 2012.-2014. definisana je SREDNJORO?NA FISKALNA STRATEGIJA sa osnovnim naznakama: Srednjoro?na ekonomska prognoza Glavne pretpostavke za ispunjenje srednjoro?nog makroekonomskog cilja, jakog privrednog rasta BiH, i dalje je ubrzano sprovo?enja strukturalnih reformi realnog, finansijskog i javnog sektora (kroz reorganizaciju i racionalizaciju vladine potrošnje), što ?e voditi poboljšanju konkurentnosti i fleksibilnosti ekonomije, pove?anju štednje i investicija, te višem nivou izvoza. Klju?ne uloge za postizanje ovih ciljeva imat ?e poboljšanje investicione klime, daljnje usaglašavanje poslovne legislative sa standardima Evropske unije, ubrzanje administrativnih procedura, poboljšanje produktivnosti bosanskohercegova?ke ekonomije kroz restruktiranje preduze?a i nastavak procesa privatizacije.” To kazete u obrazlozenju ali analiza budzeta koji predlazete za 2012 pokazuje da niti jedan njegov segment nije usmjeren na ostvarivanje niti jednog od ovih ciljeva fiskalne strategije koje ste sami sebi zadali. Poboljsanje investicione klime u Kantonu Sarajevo se znacajno moze ostvariti kroz, recimo, dva projekta, koje je Nasa stranka jos prije dvije godine predlagala Gradskoj Upravi Sarajeva: Osnivanje Kantonalnog Centra za podrsku investitorima i preduzecima. Takav Centar postoji u Zenicko-Dobojskom kantonu i osnovni zadatak mu je pruziti puno podrsku preduzecima u dobijanju razlicitih dozvola koje izdaje Kanton. Osoblje ovog Centra treba se formirati na osnovu preraspodjele zadataka zaposlenih u Vladi Kantona. Procjenjujemo da bi se ovaj projekat mogao realizovati sa malim sredstvima, napr. 50.000 KM u 2012.g. Ministrastvo privrede treba biti zaduzeno za realizaciju ovog projekta koji bi poboljsao investicionu klimu i pojacao prihodnu, vama ocigledno slabiju stranu, budzeta. Drugi projekat koji bi znacajno poboljsao investicionu klimu je implementacija procesa koji se s pravom zove “Giljotina propisa” i sluzi za uklanjanje nepotrebnih administrativnih procedura. Ovaj proces je u periodu 2008-2010 jednim djelom sproveden u opstini Novo Sarajevo, i rezultirao je znacajnim ustedama za preduzeca na tom podrucju, ali je za njegovu punu implementaciju – a to bi znacilo drasticno smanjenje papira koje gradjani moraju vaditi, fotokopirati i ovjeravati u svakodnevnom zivotu - neophodno taj isti proces pokrenuti u legislativi Kantona Sarajevo. Prema nasim saznanjima, nista od ovih prijedloga na nivou kantona nije uvazeno. U ovoj i slijedecoj godini ovaj projekat cija je osnovna zadaca da smanji birokratske barijere za investicije ce biti implementiran u Kantonu Bihac i Tuzla. Kanton Sarajevo nije iskazao interes za ucesce u ovom projektu, iako za njegovo sprovodjenje nisu potrebna nikakva znacajna finansijska sredstva, ali je neophodno radno anagzovanje osoblja vise ministarstava u identifikaciji prepreka za ubrzanje privrednog rasta i prijedlog promjena legislative. Nosilac ovog projekta bi takodje trebalo biti Minisitarstvo privrede. Nacin finansiranja budzeta u 2011. i planirani nacin za 2012 ukljucuje velika zaduzivanja, koja ce posebno opteretiti budzet u 2013.g. Servisiranje ovih kredita ce porasti od 17 miliona u 2011.g. na 21 milion u 2012, zatim na 41 milion u 2013 i 51 milion u 2014.g. (str. 182 i 184). S druge strane, ocekivana privredna kretanja u narednom srednjorocnom periodu ukazuju na znacajan rast budzetskog deficita KS i daljne smanjivanje ulaganja u razvoj. Drugim rijecima, ako ne mislimo zbog nas i saa dovesti u skoroj buducnosti ovaj kanton pred bankropt neophodno je vec sada krenuti u ustede na administratvnim troskovima i socijalnim davanjima. Takvih, neophodnih, usteda u ovom nacrtu budzeta za 2012.g. nema. Kao sto nema ni dovoljno informacija o efikasnoj i pravovremenoj implementaciji kredita koji su vec uzeti. Jedino je jasno da je kredit IBRD-a za Projekat otpadnih voda postao efektivan 17. jula 2010.g., ali da se sredstva jako sporo povlace – od 48 miliona vrijednosti projekta, do 30. septembra je realizovano manje od 1% (413.118 KM- str. 188). Vidim da u ovom Nacrtu budzeta nisu predvidjena sredstva od MMF-a u iznosu od 35 miliona, sto je ispravno. Bilo bi, naravno, porazavajuce, da vi imate informaciju da cete ipak dobiti ta sredstva i da cete ih uvrstiti u ovaj dokument nakon javne rasprave i tako onemoguciti ucesnicima javne rasprave da uticu kako ce i gdje ta sredstva biti utrosena. Kapitalni projekti se uglavnom odnose na infrastrukturu, sto je sigurno neophodno za KS, ali su izuzetno mala izdvajanja predvidjena za poslovnu infrastrukturu – samo 420.000 KM za infrastrukturno uredjenje i rjesavanje imovinsko-pravnih odnosa u industrijskim zonama Ilijas, Hadzici, Vogosca i Ilidza. Veca ulaganja u ovu oblast mogla bi stimulisati nove investicije i direktno doprinjeti privrednom rastu i vecem zaposljavanju. Za kraj sam ostavio ono sto u ovom budzetu drzimo za dobro. Prije svega, pohvalno je da prvi put u posljednjih sedam godina nacrt budzeta dolazi pred Skupstinu u vrijeme koje zakon propisuje. To je izuzetno vazno. Time se izbjegavaju situacije u kojima se kanton, kao je to bio obicaj u prethodnih sedam godina, do proljeca iduce godine finansira po odluci o privremenom finansiranju a ovaj najvazniji godisnji dokument usvaja kad aje godina za koju vazi vec uveliko odmakla. Druga, izuzetno vazna, i moram reci za nas odlucujuca, karkateristika ovog budzeta je sto pravi znacajan zaokret u tretiranju javnog sektora i to, po nama, onih njegovih najvaznijih segmenata. Ovim budzetom zaustavljeno je unistavanje sistema obrazovanja, kulture, sporta i zdravstva. Pozicije sa kojih se finansiraju javne ustanove iz ovih oblasti su znacajno povecane i skoro vracene na nivo na kojem su bile prije dolaska prethodne vlasti. Mi smatramo da su ova tri segmenta, obrazovanje, kultura i zdravstvo stubovi za izgradnju ljepse i bolje Bosne i Hercegovine od ove u kojoj sada zivimo i da je svaka investicija u njih ulaganje u buducnost. Sve kljucne kulturne institucije su podrzane u ovom budzetu i premijer je svoj ekpoze u ovom dijelu zaista pretvorio iz rijeci u dijela. Posebno moram istaci znacajnu podrsku projektu Ars Aevi, podrsku novom festivalu klasicne muzike i povecano ulaganja u masovni sport. Siguran sam da je za povecanje ulaganja u sport najvise zasluzan moj kolega i politicki protivnik Dino Konakovic i ja mu na tome cestitam. Nasa podrska prijedlogu budzeta, nakon javne rasprave, zavisice od korekcija na prihodovnoj strani koje cemo tokom javne rasprave podnijeti kao amandmane. p.k.