Razbijanje mitova o ličnoj (ne)sigurnosti posjetilaca BiH - autor Ardian Adžanela

Petnaest godina nakon završetka rata u BiH, riječ Bosna više nema direktne konotacije na rat...zapravo skoro pa nema. Ovo „skoro“ je tu jer američke pa i druge zapadne filmadžije i dalje kroz svoje filmove o Bosni odabirom ratnih i poratnih tema  šire te ratne konotacije o ovoj zemlji, uključujući i nedavno debatirani i kontraverzni film Angeline Joli. Samim tim nameće se pitanje u kojoj mjeri je holivudska filmska industrija doprinijela kontinuiranom promovisanju negativne percepcije o Bosni, a samim tim i percepciji o BiH kao zemlji u kojoj je lična sigurnost na tankim nogama, s obzirom na domet i opseg koji ima. Stvarno, kada je zadnji put američka filmska industrija proizvela nešto malo objektivniji film o BiH, da ne kažem vedriji, ako je već luksuz očekivati da će kroz svoja ostvarenja podsjetiti svijet o svim onim autentičnim pozitivnim stranama  BiH, poput bh. humora, kulinarstva, prirodnog i kulturnog bogatstva, i naravno činjenice da je BiH bezbijednija od mnogih američkih gradova, pa čak i ako se uzme u obzir srazmjernost broja stanovništva, itd.?

S druge strane, da ironija bude zadovoljena, ništa nije uspješnije povezalo BiH sa ostatkom svijeta kao filmska industrija, samo što je u tom pozitivnom kontekstu (povezivanje BiH sa svijetom) to bila ipak naša domaća bh. filmska industrija i sve aktivnosti koje se uz nju vežu. Odavno je jasno da kada bi bilo koja druga institucija u BiH radila u pola odgovorno i profesionalno kao filmska industrija BiH, odnosno kao umjetnici BiH općenito, ova zemlja bi sigurno danas uživala daleko veći prosperitet i razvoj. Dakle, bh. filmsku industriju mogu samo uzeti kao jednu od rijetkih svijetlih tačaka u post-ratnoj BiH, jer je, bez obzira na činjenicu da se i sama bavi više tmurnijim nego vedrijim bh. temama, dovođenjem „svijeta“ ovdje, istom približila i te pozitivne strane BiH i bitno razbila mnoge negativne predrasude i predodžbe, što se ne može baš reći za američku filmsku industriju.

Naravno, kada govorimo o imidžu BiH u svijetu, pored američkih filmova o BiH, čovjek ne smije zaboraviti ni mnoge druge „elemente“ zaslužne za one negativne konotacije koje se vežu uz riječ Bosna/Bosnia...Da, mislim na domaće ali i međunarodne političke krugove, nerijetko popraćene međunarodnim medijskim izvještajima i izvještavanjima o Bosni,  koji i dalje uporno koriste rječnik po kojem je Bosna „nešto“ negativno, u najširem smislu...I sve to i dalje traje, 15 godina nakon završetka rata, iako je u tom periodu statistički i faktički zabilježena nevjerovatno niska stopa bilo kakve direktne opasnosti po sigurnost posjetilaca u BiH, s obzirom da se radi o jednoj post-ratnoj zemlji.

Tako dakle, dođosmo i do sredstava informisanja van granica BiH i njihovog udjela u širenju negativne percepcije o BiH.

Dijelovi  teksta objavljenog  na stranici „Off Plan Property“ naslovljenog „Personal safety in Bosnia and Herzegovina“ koji slijede su samo dio čitave lepeze sličnih dezinformacija ili u najboljem slučaju neobjektivnih informacija o BiH koje se i dalje mogu naći u mnogim sredstvima informisanja van BiH, a dekonstruisanje istih u nastavku se nameće kao prirodna potreba svih onih koji i dalje uporno vjeruju u objektivnost, nepristrasnost i slične fairplay stavove. Slijede dakle sporne informacije o BiH.

„Personal Safety in Bosnia and Herzegovina (Lična/Osobna sigurnost u BiH) - Off Plan Property

...Postoji stalna prijetnja za zapadne ciljeve u Bosni i Hercegovini, s obzirom da se tamo teroristièke aktivnosti i danas provode… Neka područja u zemlji sklona su razornim zemljotresima… Voda treba biti skuhana prije konzumacije, osim ako je niste kupili flaširanu …”

Dekonstrukcija

1. “Postoji stalna prijetnja za zapadne ciljeve u Bosni i Hercegovini, obzirom da se tamo terorističke aktivnosti i danas sprovode.”

Iako je Bosna i Hercegovina pod bližom prismotrom od strane međunarodne zajednice u vezi s terorizmom, svako temeljito čitanje službenih izvještaja i informativnih listova vladinih agencija zapadnih zemalja koje se bave terorizmom i sigurnosti općenito odmah pokazuje da ovi izvještaji i informativni listovi zapravo nigdje ne navode na zaključak ili eksplicitno govore da se "terorističke aktivnosti i danas provode" u Bosni i Hercegovini. Konkretno, problem navoda br. 1 je upotreba sintagme "i danas'', jer ona podrazumijeva da postoji istorija terorističkih napada koji se kontinuirano provode u BiH, što je očigledno ne održava realnost u BiH.

Za razliku od Off Plan Property, Ministarstvo vanjskih poslova Irske srećom nudi jedan objektivniji rječnik kada govori o ličnoj sigurnosti posjetilaca u BiH:

"Prijetnja od terorističkih napada u Bosni i Hercegovini je relativno niska. Međutim, s obzirom na globalnu opasnost od neselektivnih terorističkih napada, koji bi mogli biti usmjereni protiv civilnih ciljeva, svim putnicima se savjetuje da budu oprezni i obazrivi."
 
iGuide - Interactive Travel Guide također demantuje navod br 1.:

"U BiH se dešava vrlo malo nasilnih zločina, dokle god se držite asfaltiranih puteva i označenih ruta…”

Srećom, većina vlada ili turističkih agencija zapadnih i drugih razvijenih zemalja koje su odgovorne za davanje informacija o sigurnosti njihovih građana u BiH daju informacije slične MVP Irske i I-Guide-a, a to je svakako činjenica koja je zanemarena (namjerno ili nenamjerno) od strane onih koji pokušavaju privući pažnju medija kroz negativne pa i senzacionalističke članke i izvještaje o Bosni naslovima poput ‘Bosna - opasan raj za teroriste’ ili slično. Stoga, zašto ne demantovati neistine tamo gdje je to moguće uraditi?

2. "Neka područja u zemlji sklona su razornim zemljotresima.”

Krive informacije poput ove se nažalost mogu pronaći i u mnogim drugim izvorima, uključujući i CIA-inu The World Fact Book.

Daleko objektivniji nalaz po ovom pitanju daje EM-DAT, organizacija daleko stručnija ali na žalost daleko manje uticajna od CIA-e, koja se u sekciji "Prirodne opasnosti’’ izvještaja o Bosni i Hercegovini u sklopu projekta Drace, međunarodnog projekta o prevenciji prirodnih nepogoda, prvenstveno poplava i zagađenja. navodi:

"Nikakvi veći zemljotresi nisu zabilježeni u bliskoj prošlosti od strane EM-DAT-a ...".

Konačno, i Federalni hidrometeorološki zavod Bosne i Hercegovine, razbija mit o  BiH kao zemlji opasnih zemljotresa navodeći: “… njihov intenzitet manji od II stupnja MM ljestvice, i mjerljivi su samo instrumentima. Jači zemljotresi su rijetki... "

3. "Voda treba biti skuhana prije konzumacije, osim ako je niste kupili flaširanu.”

Ovo je jedna od informacija o Bosni koju će mnogi Bosanci, a pogotovo Sarajlije, ne samo nazvati dezinformacijom, nego i zanimljivošću, budući da je Sarajevo generalno poznato po pitkoj vodi dobrog kvaliteta, jer se nalazi u okruženju koje obiluje svježim izvorima vode.

Kerry Kubilius, autor teksta “Before You Go: Bosnia and Herzegovina Travel Basics” kaže slijedeće o pitkoj vodi u Bosni:

“Kvalitet vode u Bosni i Hercegovini je neuobičajeno dobar za istočne i jugoistočne krajeve Evrope, budući da se nalazi na području nastanka mnogih prirodnih svježih i mineralnih izvora. Zaljubljenici u prirodu će biti oduševljeni potocima sa kojih je voda sigurna da se pije ravno iz izvora. Prirodna mineralna voda koja se lokalno
flašira takođe je osvježavajuća i čista."

Umjesto zaključka

Bilo bi zasigurno nepravedno negirati postojanje problema u BiH i predstavljati ovu zemlju onakvom kakva ona nije. BiH je prije 15 godina izašla iz užasnog rata koji ju je gotovo u potpunosti uništio, prvenstveno u smislu stradanja njenih stanovnika, a potom i u smislu materijalnih razaranja. Rat je ostavio ozbiljne posljedice i u jednom drugom smislu - u smislu političkog nasljeđa koje se danas jasno očituje kroz nekvalitetno upravljenje državom, te niza posljedica koje iz toga proizlaze.

Uprkos navedenom, neobjektivne ili pogrešne informacije poput “upozorenja” nazvanog “Personal safety in Bosnia and Herzegovina” dekonstruisanog  u ovom tekstu i inih te vrste, na samo da su neutemeljene, nego zasigurno doprinose produžavanju negativne predstave o BiH, a samim tim mogu predstavljati i smetnju razvoju jedne od industrija koja i pod ovakvim okolnostima ima potencijal razvoja - turizam.

Naravno, pošteno je ponovo naglasiti da sve te neobjektivne informacije o BiH u svjetskim medijima nisu jedini kreator negativnog imidža BiH. Sve i da želimo, ne možemo zanemariti “zasluge” dosadašnje bh. politike u tom smislu, koja više nego očigledno često zaboravi poraditi na imidžu zemlje kojom zvanično upravlja.

U međuvremenu, najjači demanti neistinama o BiH pružaju sva ona lična iskustva različitih ljudi koji su posjetili Bosnu nakon rata, a koja se danas mogu vrlo lako naći na internetu, možda pružaju, i objašnjavaju zašto je Sarajevo nominovano od strane Lonely Planet’s Best in Travel 2010  kao jedan od Top 10 gradova za posjetiti u 2010-oj godini.

Jedan od tih posjetilaca kaže: "...Da sam slušao svoje prijatelje, vjerojatno bih propustio ono što se ispostavilo kao jedno od mojih omiljenih mjesta za putovanje u Evropi...” 

Ova izjava je možda jedan od autentičnijih indikatora stvarnog stanja sigurnosti  posjetilaca u BiH, za razliku od svih onih neobjektivnih prikaza koji i dalje kolaju svijetom informacija, ali ujedno i indikator i dalje prilično negativne percepcije o BiH u svijetu.

 I na kraju osjećam potrebu naglastiti riječ “mjesto” u izjavi ovog posjetioca BiH, jer je Bosna u smislu ‘mjesta’ ta koja je već predugo i nepravedno  potisnuta od riječi ‘Bosna’ u političkom smislu. Možda je krajnje vrijeme da se naglasi ta bitna razlika između ta dva oprečna pojma.